Projekt MEDITS

Međunarodni program MEDITS

Što je to MEDITS?

POVIJEST PROGRAMA

MEDITS (Mediterranean International Bottom Trawl-Srveys) je međunarodna ribarstveno-biološka ekspedicija organizirana 1993. godine na inicijativu Europske Komisije (Anon., 1993) u cilju ocjene stanja i kvantitativno-kvalitativnih promjena i zaštite pridnenih (koćarskih) naselja sjeverozapadnog Mediterana. U početku, program je uspostavljen za znanstvenike zemalja Europske Zajednice (BERTRAND et al. 1997), a u organizaciji i provedbi programa sudjelovali su instituti i znanstvenici mediteranskih zemalja: Španjolska, Institute of Oceanography (IEO); Francuska, Research Institute for the Exploitation of the Sea (IFREMER); Italija, Society of Marine Biology (SIBM) i Grčka, National Center of Marine Research (NCMR). Od 1996. godine program je proširen na čitavo područje Jadranskoga mora uz sudjelovanje tri nove zemlje: Albanija, Hrvatska i Slovenija te u 1999. godini Maroko, tako da danas u MEDITS programu sudjeluje 20tak mediteranskih instituta. Hrvatsku u ovome programu predstavlja Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.

Sve zemlje sudionice dohgovorile su i prihvatile standardni Protokol programa istraživanja MEDITS (BERTRAND, 1994), a Protokolom su regulirani, tehnički i biološki aspekt istraživanja (unificirane alate uzorkovanja, pridnena povlačna mreža specijalno konstruirana za ovaj program), organizaciju istraživanja, prikupljanje podataka, obradu podataka, zajedničku bazu podataka, standardne analize bioloških podataka. Uoči prve ekspedicije, Protokol je objavljen u obliku “Manual of protocols” (BERTRAND et al., 1994), te je za svako sljedeće istraživanje, prema saznanjima i potrebi, dopunjan.

Osnovni zadaci ovog programa su (BERTRAND et al., 199):

• opisati postaojeća stanja pridnenih bio-zaliha (resursa) ribolovnih (koćarskih) područja sjeverozapadnog Mediterana temeljem podataka distribucije pojedinih gospodarskih populacija (relativne indekse abundancije) i demografsku strukturu vrsta (dužinske frekvencije, spolnu strukturu, stupanj zrelosti gonada i sl.);
• prikupiti podatke odgovarajuće podatke u cilju izrade modela dinamike gospodarskih vrsta, prvenstveno koeficijenta ukupne smrtnosti (Z) i novačenju, u odnosu na ribolovni intenzitet.

TEHNIČKI OPIS

Područje istraživanja

Da bi se što bolje opisala distribucija eksploatiranih i potencijalnih vrsta, područje istaživanja je obuhvatilo cjelokupna ribolovna (koćarska) područja sjeverozapadnog Mediterana, odnosno obalna područja zemalja sudionica, od 10 do 800 metara.

Alat za uzorkovanje

Postaje su uzorkovane s istim ribolovnim alatom, dubinskom povlačnom mrežom (koćom) specijalno konstruirane za te svrhe, a u lovnom pogledu karakteriziraju je visok vertikalni otvor “usta” mreže, odnosno znatno viši od potojećih dubinskih mreža (koća) koje se široko rabe među profesionalnim ribarima Mediterana. Mrežu su za potrebe MEDIT programa konstruirali ribarstveni stručnjaci u istraživačkom centru Sete (Francuska), autor P.Y. Dremier (IFREMER-Sete), prema preporukama biologa, ihtiologa.

Plan uzorkovanja

Postaje za MEDITS istraživanja su odabrane nasumičnim izborom za svaki dubinski stratum. Stratifikacija je načinjena u odnosu na dubinu mora: stratum od 10 do 50 m, od 50 do 100 m, od 100 do 200 m, od 200 do 500 m i dublje od 500 metara. Postaje su birane (“pre-planing”) i locirane nasumično u okviru malih podpodručja, kako bi se postigla sukladnost između statističkih i geostatističkih zahtjeva (GREEN, 1979). Srednja, površinska, jedinica za jednu stalnu postaju programa za nejveći dio istraživanog područja iznosi 60 Nm2 , a u slučaju Jadranskoga mora 200 Nm2 zbog ravnjomjernog dna. Postaje se uzorkuju svake godine, i do danas program obuhvaća preko 1000 stalnih postaja raspoređene u sjeverozapadnom Mediteranu. Na svakoj odabranoj postaji biološki se materijal sakuplja vučenjem dubinske povlačne mreže (koće) u vremenskom trajanju od pola sata, osim na dubinama iznad 200 metara, gdje ribolov traje 1 sat. Geografski položaj postaja u sjevernom i srednjem Jadranu, na kojima biološke uzorke, jedinstvenim dogovorom, godišnje sakupljaju: laboratorij za marinu biologiju i ribarstvo u Fanu (Italija), Biološki Institut (Ljubljana) i Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, prikazan je na slici

Uzorkovanje i prikupljanje podataka

Za ovaj program dogovorom je odabrano trideset glavnih, ciljanih, vrsta (“target species”): riba, rakova i glavonošca (Tablica). Vrste su odabrane u odnosu na njihov gospodarski, komercijalni, značaj i dostupnost ribolovnom alatu (dubinskoj povlačnoj mreži), kao i potencijalnu, biološku, važnost kao mogućih indikatora.

Odabranim vrstama određuje se: broj individua, distribucija dužinskih frekvencija, spol (uključujući stupanj zrelosti gonada) i ukupna masa. Svaki od navedenih parametara specificiran jeu “Manual of protocols” (BERTRAND, 1994 & 1996). Ostalim lovnim vrstama riba, rakova i mekušaca registrira se ukupna masa i broj jedinki po ribolovnom potegu. Od 1998. godine uzimaju se i hidrografski podaci, isključivo temperatura mora u pridnenom sloju mora.

Unos podataka

Na kraju svake godišnje ekspedicije sakupljeni i obrađeni podaci se ukucavaju u računalo u standardnom formatu (ASCII) u DAME program (AUTOR). Načinjen je i specifični software (SOUPLET, 1996a) za automatsku provjeru (“checking”) MEDITS podataka (CHECKMED program). Od 1997. godine uspostavljen je i dodatni, poseban projekt (EC-DG XIV project 96-016) u svrhu izrade posebne baze podataka koja će služiti isključivo za program MEDITS, odnosno politiku racionalnog iskorištavanja i zaštite pridnenih resursa Mediterana.

Analiza podataka

Završetkom svake godišnje ekspedicije i obrade biološkog materijala vrši se analiza rezultata koja uključuje računanje indeksa mase i abundancije (po kilometru kvadratnome) te prikaz dužinskih frekvencija svake referentne vrste u svakom dubinskom stratumu. Analiza se vrši uporabom standardnih statističkih medoda koje su preporučenih od Ko-ordinirajućeg Komiteta programa i Upravljačkog komiteta (Steering Committee). Za računanje je načinjen poseban software (SOUPLET, 1996b), a grafička prezentacija je u EXCEL-u.

Učestalost istraživanja

Istraživanja se obavljaju jedanput godišnje, uglavnom krajem proljeća i početkom ljeta. Do danas je izvršeno 6 ekspedicija, od 1994. pa do 1999. godine, a u nacionalnom moru Hrvatske 3 ekspedicije: 1996, 1997 i 1998. godine. Nakon svake ekspedicije, obično krajem godine, organizira se sastanak Radne grupe sudionika na kojima se vrši zajednička analiza sakupljenih podataka i pripremajau rezultati za godišnji izvještaj.

Znanstveni rad

Na cijelom području istraživanja, sakupljanje bioloških, i od 1998.godine hidrografskih (temperature) podataka, t.zv. uzorkovanje, obavlja se uz pomoć 8-9 istraživačkih plovila. Svako plovilo, inače komercijalni koćari opremljeni su za znanstvena istraživanja, ili znanstveno-istraživačka plovila na moru godišnje rade, uzimaju biološke uzorke, prosječno mjesec dana. Sam rad na terenu ovisi o opremljenosti broda. U nekim slučajevima uzorci se na brodu samo spremaju i daljna analiza vrši u laboratoriju, dok se u drugim prilikama kompletna analiza i unos podataka u računalo obavlja na samom plovilu. Tijekom ekspedicije MEDITS, za jedan istraživački radni dan plovila na moru potrebno je 5 radnih dana-znanstvenik u laboratoriju.

Korištenje podataka

Podaci sakupljeni i obrađeni tijekom programa MEDITS koriste se prvenstveno u dvije svrhe: opis globalne distribucije referentnih vrsta (populacija) uz pomoć indeksa abundancije i biomase te dužinskih frekvencija, i za procjenu demografskih parametara populacija, kao što su: novačenje i smrtnost. Do danas, serija podataka od 6 godina (u našem dijelu Jadrana svega 3 godine) nije dostatna za ocjenu i računanje navedenih parametara, značajnih za preporuku gospodarske politike.

Rezultirajuće publikacije i izvještaji

Od samog početka MEDITS programa sve osnovne informacije vezane za program objavljene su u godišnjem izvještaju (Bertrand et al., 1994, 1995, 1996,1997, 1998). Izvještaj se sastoji od dva dijela: u prvom, tehnički podaci o organizaciji istraživanja (karakteristike brodova s kojima se radilo, kalendar istraživanja, ko-ordinacijski i upravljački Komitet, lista sudionika u istraživanju na svakom brodu, plan uzorkovanja i sl.), a u drugom, biološki podaci (tablice ulova, grafovi distribucije dužina i sl.).

Sudionici ovog programa organizrali su simpozij “Assessment of demersal resources by direct method in the Mediterranean an the adjecent seas” u Pizi (Italija) 1998. godine na kojem su prikupljeni podaci i iskustva prodiskutirana među sudionicima i stranim stručnjacima te stećena nova iskustva za nastavak istraživanja tijekom 2000-2001.godine

Popis sudionika ko-ordinirajućih Komiteta programa i sudionika Instituta za oceanografiju i ribarstvo, Split:

Koordinirajući komitet:
Jacques BERTRAND, generalni koordinator MEDITS programa (IFREMER), Nantes
Arnauld SOUPLE, novi direktor programa (IFREMER), Nantes
Luis GIL DE SOLA (IEO), Fuengirola
Giulio RELINI (SIBM), Đenova
Costas PAPACONSTATINOU (NCMR), Atena

Upravljački komitet (Steering Committee) za pojedina područja istraživanja:
Gianni ARDIZZONE, Ligursko more, sjeverni i srednji dio Tirenskoga mora (Rim)
Dino LEVI, južni dio Tirenskoga mora, Sicilijanski kanal (Mazara del Vallo)
Angelo CAU, Sardinia (Cagliari)
Giovani MARANO, zapdni dio Jonskoga mora, južni Jadran (Bari)
Corrado PICCINETTI, sjeverni i srednji Jadran (Fano)
Stanko ČERVEK, sjeveroistočni dio Jadrana (Ljubljana)
Stjepan JUKIĆ-PELADIĆ, srednji i sjeverni istočni Jadran (IOR-Split)
Alexander FLLOKO, južnoistočni Jadran (Drač)
Argyris KALLIONIOTIS, sjeverni dio Egejskoga mora (Kavala)
Georges TSERPES, južni dio Egejskoga mora (Kreta)
Chrissi-Yianna POLITOU, zapadni dio Egejskoga i istočni dio Jonskoga mora (Atena)

Sudionici Instituta za oceanografiju i ribarstvo, Split:
Stjepan JUKIĆ-PELADIĆ, koordinator programa
Nedo Vrgoč
Miro Tonković
Vjekoslav Tičina
Svjetlana Krstulović-Šifner
Vlado Dadić
Miroslav Kožuh

Tablica – Lista referentnih, ciljanih, vrsta programa MEDITS