Jadransko more je za Hrvatsku od neprocjenjive gospodarske važnosti, ali isto tako i ne manje važnosti za njeno povijesno, socijalno i kulturno nasljeđe. Povezanost s morem trajno pridonosi kvaliteti našeg života i našem identitetu. Površina mora nad kojom Republika Hrvatska ostvaruje puni suverenitet (teritorijalno more) i suverena prava (isključivi gospodarski pojas) približno je jednaka njenoj kopnenoj površini. Znatan udio u osiguranju materijalnih dobara proizlazi upravo iz maritimne djelatnosti i usluga vezanih za more, međutim potencijali su znatno veći od današnjeg korištenja istih. Naime, široki je raspon prioriteta i mogućnosti korištenja morskog okoliša, njegovih živih i neživih bogatstava, posebice u dijelu njegovih neistraženih i neiskorištenih potencijala, podjednako obnovljivih i neobnovljivih.
Da bi se na razuman i dugoročno održivi način mogli koristiti nesumnjivi potencijali mora i podmorja, te njegova živa bogatstva, potrebno je poznavati okoliš, njegovo podmorje, posebice funkcioniranje morskog ekosustava. Samo znanost može pokrenuti razvoj i omogućiti praktičnu primjenu saznanja kako iz područja društvenih, tako i iz područja prirodnih i biotehničkih znanosti o moru, a u svrhu korištenja novijih i boljih rješenja u gospodarske svrhe. U tu svrhu su potrebni visokoobrazovani stručnjaci koji će u najtješnjem doticaju s europskom i svjetskom znanošću tražiti najbolja rješenja za istraživanje i racionalno korištenje bogatstava mora, omogućiti razumno gospodarenje živim bogatstvima mora, usmjeravati regionalni razvoj kroz sveobuhvatno planiranje i usklađivanje interesa i potreba različitih korisnika u prostoru (turizam, transport, marikultura, ribolov i dr.).
Neke od navedenih aktivnosti nisu u suglasju i jedna drugoj mogu štetiti. Zbog toga su za razvoj jedne zemlje potrebni stručnjaci koji će znati iskorištavati more na održiv način na dobrobit njenog stanovništva i morskih ekosustava. Taj se zadatak može ostvariti kroz sustavno obrazovanje koje ima sljedeće temeljne ciljeve: (1) steći osnovna znanja o društvenim znanostima o moru kako bi se legislativa pravilno donosila i primijenjivala; (2) biti u mogućnosti predviđati promjene u morskim ekosustavima kao odgovor na različite utjecaje; (3) kontrolirano i održivo iskorištavati morska bogatstva, te (4) razvijati biotehnološke procese iskorištavanja potencijalno obnovljivih bogatstava mora.
Poslijediplomski sveučilišni studij Primijenjene znanosti o moru je po svom sadržaju izrazito multidisciplinaran, jer se na temeljna znanja iz prirodnih znanosti, posebice biološke, kemijske i fizičke oceanografije, zatim biotehničkih znanosti o moru nadograđuju znanja iz specifičnih područja neophodnih za osmišljavanje pravilnog (ili održivog) gospodarenja i zaštite Jadranskog mora.
Studij je organiziran na razini najnovijih znanstvenih spoznaja i na njima utemeljenih vještina u suradnji sa znanstvenim institucijama koje se upravo bave istraživanjem mora, a to su Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita i Institut za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku, što pruža velike mogućnosti i za praktičnu izobrazbu ovakvih kadrova. I znanstveni programi navedenih institucija omogućavaju uključivanje studenata u područja znanstvenog rada koja su upravo temelji za primijenjene znanosti o moru.