Godišnjak: 2009.

Laboratorij za akvakulturu – Izvješće za 2009. godinu
Voditelj Laboratorija:
Ivan Katavić, znanstveni savjetnik
akvakultura, nove vrste u marikulturi

Suradnici:
Jasna Maršić Lučić, viša znanstvena suradinica
akvakultura, genetika populacija riba i školjkaša,
Leon Grubišić, viši znanstveni suradnik
akvakultura, nove vrste u marikulturi, krioprezervacija gameta
Ivona Mladineo, viša znanstvena suradnica
ihtiopatologija
Mladen Tudor, znanstveni suradnik
modeliranje utjecaja akvakulture na okoliš
Tanja Šegvić Bubić, znanstvena novakinja
akvakultura, nove vrste u marikulturi
Ivana Lepen Pleić, znanstvena novakinja
imunologija riba
Mladen Jozić, viši tehničar

Djelatnici Laboratorija

 

Općenito o radu Laboratorija:
U okviru Laboratorija za akvakulturu dio istraživanja usmjeren je na problematiku uvođenja novih vrsta u marikulturu s naglaskom na visoko vrijedne vrste: zubatac krunaš (Dentex gibbosus) i škrpina (Scorpaena scrofa). Određen je način prikupljanja matičnih jedinki, njihova prilagodljivost na uvjete zatočeništva i hranjenja.Biotehnološka istraživanja se zasnivaju na pokusima mogućnosti krioprezervacije riblje mliječi, te proizvodnje poliploidnog, jednospolnog ili sterilnog nasadnog materijala. Istraživanjima je obuhvaćen i uzgoj tuna (Thunnus thynnus) temeljen na ribolovu. Uzimajući u obzir ekonomsku vrijednost tune i utjecaja koji na njih može imati nekvalitetna ishrana, posebno je važno da se pri nabavi smrznute hrane provjerava njena ispravnost obzirom na sadržaj hlapivih amina. Metodom vizualnog opažanja vrši se procjena utjecaja uzgajališta tuna, bijele ribe i školjkaša na prirodne populacije riba koje obitavaju u samoj blizini. Ispituje se prostorna i vremenska distribucija prirodnih populacija, njezina bioraznolikost te biometrija i uspoređuje sa staništima van utjecaja uzgajališta.U tijeku su i populacijsko–genetska je istraživanje mikrosatelita populacija divlje i uzgojene komarce. Laboratorij provodi istraživanja bolesti morskih organizama, s naglaskom na nametničke bolesti riba i školjkaša u akvakulturi, posebice onih zoonotičkih osobitosti (Anisakis spp., Cryptosporidium spp.). Pristup istraživanju je holistički i uključuje osnovnu mikroskopsku identifikaciju nametnika (svijetlosna i transmisijska elektronska mikroskopija), molekularnu identifikaciju i filogeniju nametnika (markeri COX, ITS, rDNA), odnosno dokazivanje patoloških promjena induciranih u domaćina (klasična histologija, IHC, IF). Kako bi upotpunili sliku djelovanja uzročnika bolesti na domaćina u osjetljivom sustavu uzgoja u akvakulturi, pokrenuli smo istraživanja funkcionalne genomike riba, s naglaskom na ekspresiju gena uključenih u imunosne reakcije (citokini, Toll-like receptori, lizozim) kao i gena indikatora stresa (qPCR, microarray). Jedna od djelatnosti Laboratorija za akvakulturu je i matematičko modeliranje utjecaja uzgajališta riba na okoliš. Tako su izrađena dva računalna programa (TunaMod i AquaKult) koji služe pri izradi studija utjecaja na okoliš uzgajališta tuna te komarče i lubina.


Projekti Laboratorija u protekloj godini:

Dinamika i patologija parazitofaune u sustavima uzgojene morske ribe (001-0000000-3633)
Naručitelj projekta: MZOS
Voditelj projekta: Ivona Mladineo
Nametnički organizmi moraju doprijeti do domaćina kako bi na ili u njemu živjeli i razmnožavali se. Dvije osnovne strategije postoje kako bi se poboljšao susret s domaćinom; povećanjem broja položenih razvojnih stadija ili produkcijom stadija koji će umanjiti nasumičnost susreta. Složenost ovog međudjelovanja ogleda se u malobrojnim publikacijama koje ih opisuju. Riba kao domaćin zatvorena u kavezima nalazi se u specifičnim uvjetima koji mogu olakšavati prijelaz nametnika iz prirodne sredine kao i onih stvorenih u kavezu. Dosadašnja istraživanja parazitofaune kavezne bijele ribe nikada nisu uključivala «pobočne» domaćine tj. divlju ribu ili organizme obraštaja koji su u blizini i vjerojatno imaju značajnu ulogu u nastanku, širenju i ishodu neke nametničke bolesti. Cilj je opisati sezonsku fluktuaciju nametnika ekosustava uzgajališta bijele ribe i tune uključujući okolnu divlju ribu i faunu obrasta mreža kaveza. Na temelju osobitosti zajednice nametnika u takvom sustavu, obuhvatiti će se široki i često isprepleteni odnosi između nabrojenih kategorija domaćina, kako bi se matematički mogli opisati uzroci i posljedice širenja nametnika, njihova patološkog učinka ili razlozi neuspijevanja kolonizacija domaćina. Posebna pažnja obratiti će se parazitofauni kavezne tune, budući da je ona danas jedna od najcjenjenijih vrsta u akvakulturi, a malo je znanstvenih publikacija koje se bave problematikom njenog zdravstvenog stanja, uključujući i nametničke invazije. Praćenje pojave pojedinih nametničkih vrsta u tune, imati će i ekološku svrhu, budući je poznato da nametnici migratorne ribe, mogu dobro poslužiti kao oznaka za determinaciju porijekla pojedinih stockova, što je danas od iznimne važnosti za održivo planiranje gospodarenja ulovom i uzgojem tune. Molekularnim metodama odredit će se genetska struktura pojedinih skupina nametnika u slučaju kada se radi o grupama upitne taksonimije (Didymozoidni metilji tune) ili uzročnicima bolesti čovjeka (Anisakidni oblići tune). Radi spoznaje uvjeta širenja nametničke populacije na ribe u zatočeništvu pokusima će se, utvrditi brzina i uvjeti reprodukcije, duljina vremena potrebnog za razvoj pojedinih juvenilnih stadija nametnika. Rezultati sa uzgajališta riba i rezultati pokusa poslužit će za izgradnju matematičkih modela odnosa nametnik-riba. Pored ovih uvest će se i hidrodinamički modeli koji mogu pomoći u sagledavanju uvjeta i dosega širenja određene nametničke populacije na području uzgajališta.

 

Development of a health genomic profile for the captive Atlantic bluefin tuna (Thunnus thynnus)
Naručitelj projekta: UKF (23/08);MZOŠ Unity Through Knowledge Fund i World Bank
Voditelj projekta: Ivona Mladineo
Fish in a captive rearing environment are challenged daily with stress factors that induce a number of measurable physiological changes in their organismal biology, impacting their welfare, health and the overall condition. Stress, being inevitable and constant at least to some extent, is imposed by environmental or anthropogenic activities and may induce a decrease an individual’s immunocompetence. Currently we are able only to deduce a degree of stress, not to bypass it completely. We propose to set up a reliable molecular assay able to signal the stress levels at a preclinical stage that would allow a prompt intervention to attenuate its impact. The proposed research project has the scope to develop a non-invasive tool in reared bluefin tuna based on cDNA microarray technology, which would allow the detection of oscillations in the immune gene expression at the early onset of a stress in tuna cages. The candidates for immune biomarkers are two cytokines – Tumor Necrosis Factor alfa (TNF-alfa) and Interleukin-1 beta (IL-1beta), and members of Toll-like Receptor (TLR) family. Under stress conditions, one of the effects of cortisol is the prolongation of down-regulation of NF-kappa B, a mediator of TNF-alfa, which in turn is up regulated. Normally, TNF-alfa and IL1-beta have a role in activation and recruiting of macrophages and granulocytes on the site of inflammation. However, the continuous stimulation of phagocytes by high level of cortisol can lead to overproduction of TNF-alfa and nitric oxide, implicated in the etiology of many diseases. At the other side, Toll-like Receptor genes (TLR) are excellent health indicators, since they are expressed in immune cells after their binding to various pathogens, initiating a wide spectrum of responses, from phagocytosis to cytokines production. By developing a microarray that incorporates these reliable immunological parameters for the monitoring of welfare on the farm, the project will provide scientific contributions to policies that are targeted precisely on needs of one of most expanding branch of aquaculture today. At the same time it will enrich and extend greatly our understanding of fine mechanisms of stress-immunity balancing in tuna that in many ways stand as very particular fish species. It will also, not less important, secure the development of more trustful and transparent collaboration between tuna farmers and scientists.


COGITO – Molekularna procijena prijenosa nametnika između kavezno uzgojenih i divljih sparidnih vrsta riba

Naručitelj projekta: MZOŠ – hrvatsko-francuski program Partnerstvo Hubert Curien 2009/ 10
Voditelj projekta: Ivona Mladineo
Preko 15 eurihalinih morskih vrsta riba uzgaja se u Sredozemlju, među kojima su jedni od ekonomski najznačajnijih pripadnici roda Sparidae – komarča (Sparus aurata) i pic (Diplodus puntazzo). U Hrvatskoj je 2004 godine zabilježeno 34 registriranih tvrtki za uzgoj morske ribe, većinom malih obiteljskih gospodarstava, što svjedoči u prilog ekonomsko-sociološkom značenju akvakulture u obalnom području Hrvatske. Iako su gubici uzrokovani različitim patogenima, među njima i nametnicima, jedan od glavnih čimbenika koji djeluju na održivost akvakulture, te bez obzira na činjenicu da se divlja riba smatra mogućim prijenosnikom bolesti, međuprijenosi uzročnika kavezne i divlje ribe u akvakulturi Sredozemlja još uvijek nije dostatno istražen. Do sada postoje tek sporadični nalazi izolacije i identifikacije nametnika u divlje ribe koja obitava u blizini kaveza za uzgoj, a zajedničke i kaveznoj ribi, što ne daje detaljnu potvrdu da se radi o genetski jednakim populacijama, odnosno čvrst dokaz međuprijenosa uzročnika. Jednorodni metilji (Trematoda, Digenea) poput Sparicotyle chrisophrii i Lamellodiscus elegans, ustaljeni su nametnici škrga sparidnih vrsta kavezne ribe, gdje naročito ljeti pri naglom porastu temperature mora u kombinaciji s bakterijskim infekcijama, mogu uzrokovati visoke mortalitete ribe. Kroz jednogodišnje istraživanje nametnika dviju komercijalnih sparidnih vrsta u kaveznom uzgoju u Jadranu (komarča, pic), odnosno divljih sparidnih vrsta koje obitavaju oko kaveza (komarča S. aurata, bukva Boops boops, fratar Diplodus vulgaris) cilj je: 1. izolirati i identificirati vrste jednorodnih metilja koje su zajedničke kaveznim i divljim sparidima odabranog uzgajališta 2. pratiti dinamiku populacije (abundancija, prevalencija) jednorodnih metilja s obzirom na ekološke čimbenika na uzgajalištu (salinitet, temperatura) 3. molekularnim tehnikama (sekvencijom gena mtDNA citokrom oksiaze I) utvrditi postotak sličnosti između populacija jednorodnih metilja kavezne i divlje ribe


Istraživanja zootehničkih i okolišnih uvjeta uzgoja riba i glavonožaca (001-0010501-0560)

Naručitelj projekta: MZOŠ
Voditelj projekta: Ivan Katavić
Među većim problemima sektora svakako je nedostatna uključenost znanstvenih istraživanja što ima za posljedicu usmjerenost uzgoja na samo dvije vrste riba, razmjerno nisku tehnološku razinu proizvodnje, nedostatak automatizacije, visok stupanj konverzije hrane, i u cjelini slabu konkurentnost. Raste zabrinutost za ekološki aspekt marikulture kao posljedica nedovoljnog poznavanja utjecaja uzgoja na životne zajednice. Stoga predloženi istraživački projekt nastoji poduprijeti gospodarski održiv, profitabilan, ali i ekološki prihvatljiv razvoj nacionalne marikulture. Aktivnosti na projektu će biti usmjerene prema stjecanju novih znanja i optimizaciju zootehnologije uzgoja, valoriziranju i uvođenju u marikulturu novih vrsta, uzgoju temeljenom na ulovu (tune, hobotnice), te valorizaciji utjecaja uzgoja na prirodne ihtiopopulacije. Istraživanja će rezultirati novim spoznajama o mogućnosti formiranja matičnih stokova i aklimatizacije novih vrsta na uvijete zatočeništva. Istraživanja biološkog odgovora novih vrsta na promjenljive uvjete okoliša dat će se ocjena opravdanosti njihovog uvođenja u marikulturu. Definirat će se optimalne uzgojne metode kako za vrste koje se uzgajaju na temelju ulova tako i za one kod kojih je kompletiran životni ciklus. Biotehnološki eksperimenti će biti usmjereni prema dobivanju monoseks i sterilnih populacija mlađi koja se odlikuju boljim rastom, a u slučaju bijega iz uzgajališta neće utjecati na biološku raznolikost. Praćenjem reproduktivne biologije uzgajanih tuna prikupiti će se podaci o gametogenezi u kaveznim uvjetima uzgoja sa svrhom eventualnog mrijesta i uzgoja ranih razvojnih stadija. Projektom će se obuhvatiti također interakcija kaveskog uzgoj riba i školjkaša s divljim ihtiopopulacijama koje se okupljaju u blizini uzgojnih instalacija. Istraživanja i rezultate je moguće provjeriti u pokusnom mrijestištu, na temelju analize prikupljenih uzoraka, te usporedbom sa sličnim publiciranim podacima u specijaliziranim časopisima iz područja akvakulture. Predloženi projekt riješava konkretna pitanja marikulure, ciljajući na bolje razumjevanje i otklanjanje kritičnih točaka proizvodnje. Proizvođači mlađi očekuju doprinos fondu znanja o mogućnosti mrijesta i uzgoja nasadnog materijala novih, gospodarski interesantnih vrsta, te razradu metode uzgoja monosex (ženke) i sterilnih jedinki lubina (triploidi). Optimalizacija uzgojnih metoda dovest će do racionalizacije troškova proizvodnje i smanjenja negativnih posljedica uzgoja .

Embriogeneza Scorpaena scrofa

Embriogeneza Scorpaena scrofa

Jaja Octopus vulgaris

Jaja Octopus vulgaris

 

 

 

AQUAMED – Developing a strategy for aquaculture research in the Mediterranean
Naručitelj projekta: FP7
Voditelj projekta: Ivona Mladineo
The fast development of the Mediterranean aquaculture (freshwater, marine) is confronted to a set of difficulties e.g. inadequate production systems and competitiveness, interaction and space competition with other users and the need for a proper integration in the coastal zones, possible negative impact on the environment and negative image of the product quality. Aquaculture development in the Mediterranean countries is contrasted in terms of importance of the sector, domestic market demand, typology of the industry, and research and development structures and capacities. Consequently, a strategy for a knowledge-based development of the activity has to be implemented using a flexible and concerted approach. To deliver practical results, the AQUAMED project will be based on a four step process consisting in (1) mapping and setting a database of all relevant information (about policies, research and socio-economy) in each partner country, (2) identifying common situations and constraints between countries, (3) grouping countries confronted to similar driving forces in order to foster information exchanges and formulate more focused science based recommendations and (4) setting up of a multi-stakeholder platform to promote a research organization and a revolving implementation plan aiming at the sustainable development of aquaculture. The platform will be organized to be self-sustainable after the end of the project. It will be instrumental to rationalizing research programming in order to avoid duplication, fragmentation and dispersion of research efforts, and to stimulate a long-term cooperation and coordination among policy makers, aquaculture industry and RTD performers in the Region. The Project consortium, covering most of the situations of the aquaculture sector met in Mediterranean, will put the emphasis on the participatory approach, the dissemination of the outcomes of the AQUAMED activities and the sustainability the multi-stakeholder platform.


Uzgojno selekcijski rad u marikulturi-mrijest tuna

Naručitelj projekta: Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Uprava ribarstva
Voditelj projekta: Leon Grubišić
Poznato je da se trenutno uzgoj/tov tuna temelji na iskorištavanju prirodnih resursa (lovu divlje ribe), pa bi značajno smanjenje tih prirodnih biozaliha uslijed intenzivnog tunolova iznad granica održivosti, moglo ozbiljno ugroziti postojeću aktivnost uzgoja tuna, tj. uzrokovalo bi nemogućnost nabavke riba za nasad u dovoljnim količinama. Ako se postojeći trend smanjivanja prirodnih zaliha tuna nastavi, to bi moglo dovesti i do ozbiljnijih ograničenja za lov tuna, a posljedično i do toga da održivost sadašnjih aktivnosti uzgoja tuna (temeljenih na ulovu) postane vrlo upitna. U takvoj situaciji, jedino bi proizvodnja mladih tuna u kontroliranim uvjetima mogla omogućiti dugoročnu održivost djelatnosti uzgoja tuna. Stoga je cilj ovog projekta započeti s istraživanjima koja bi u budućnosti dovela do kontroliranog uzgoja mlađi tuna, a time i do potpune dugoročno održive aktivnosti uzgoja tuna u marikulturi, bez obzira na stanje ribolovnih mogućnosti. S obzirom na navedeno projekt će se baviti istraživanjem mogućnosti razmnožavanja plavoperajne tune (Thunnus thynnus, L.) u uvjetima njenog zatočeništva, tj. u kavezima za uzgoj u Jadranskome moru. Zbog toga će se u eksperimentalnom kavezu izdvojiti matični stok, na kojem će se izravnim uzorkovanjem proučavati sazrijevanje gonada do stadije zrelosti, tj. spremnosti tuna za mriješćenje, uz redovito praćenje temperature okoliša. Eksperimentalni kavez će se opremiti na način da se u njemu nakon može bitnog mriješćenja omogući prikupljanje jaja i/ili ranih razvojnih stadija tuna.

Jednodnevna ličinka plavoperajne tune

Jednodnevna ličinka plavoperajne tune

 

Embrij plavoperajne tune

Embrij plavoperajne tune

 


Praćenje uzgoja tuna

Naručitelj projekta: Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Uprava ribarstva
Voditelj projekta: Leon Grubišić
Međunarodna komisija za zaštitu atlantskih tunja (ICCAT), uzimajući u obzir mišljenje Znanstvenog komiteta za istraživanje i statistiku (SCRS) o učincima kaveznog uzgoja plavoperajnog tunja u Sredozemnom moru na prikupljanje podataka o ulovima, a time i na samu mogućnost procjene ukupnih biozaliha ove vrste, je donijela preporuke kojih se zemlje članice trebaju pridržavati (Rec. 04-06). Praksa da se živi tunj zadržava u kavezima poradi daljnjeg uzgoja, negativno se odrazila na prikupljanje podataka o strukturi ostvarenih ulova, neophodnih za procjenu biozaliha. Zbog toga, pored uobičajenog prikupljanja podataka (npr. putem očevidnika) koje obavlja državna administracija, zemlje članice u kojima se prakticira uzgoj plavoperajne tune u kavezima trebaju osigurati da uzgajivači tuna u suradnji s nacionalnim znanstvenim Institutom prikupe podatke o veličinskoj strukturi ulovljene ribe (Task II data). Da bi se udovoljilo traženome, potrebno je u praksi organizirati program uzorkovanja (mjerenja) veličine tunja prilikom njihova izlova iz kaveza. Pri tome ICCAT preporučuje da intenzitet uzorkovanja treba biti 100 izmjerenih primjeraka za svakih 100 tona žive (izlovljene) ribe. Preporuka je da uzorkovanje treba obavljati kod svih izlova, pri čemu bi trebalo obuhvatiti sve kaveze u kojima se uzgajala riba. Ovako prikupljene podatke o veličinskoj strukturi izlovljene plavoperajne tune, Republika Hrvatska je obvezna dostaviti ICCAT-u. Budući da je spomenuta preporuka ICCAT-a (Rec. 04-06) stupila na snagu u kolovozu 2005., Ministarstvo Poljoprivrede, Šumarstva i Vodnog Gospodarstva (MPŠVG) Republike Hrvatske je u suradnji s Institutom za oceanografiju i ribarstvo – Split (IOR-Split), s ciljem da ispita postojeće mogućnosti za prikupljanje odgovarajućih podataka te da identificira moguće probleme u njihovom prikupljanju, organizirala Pilot-projekt Praćenja Uzgoja Tuna (PUT) .


Utjecaj uzgajališta školjkaša na prirodna ihtionaselja i tradicionalni obalni ribolov

Naručitelj projekta: Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Uprava ribarstva
Voditelj projekta: Leon Grubišić
Poznato je da prirodni ili umjetni plutajući objekti na moru, kao što su kavezi, privlače mnogobrojne vrste riba te impliciraju stvaranje ribljih agregacija. Takvo ponašanje se uočava i u različitim razvojnim stadijima morskih riba. Objekti su definirani kao Riblji Agregacijski Uređaji (FADs). Na Jadranskom moru, značajnije umjetne strukture predstavljaju plutajuća uzgajališta riba i školjaka koje mogu privlačiti velik broj “divljih” vrsta riba. Stoga, svrha projekta jest dobivanje uvida u izmijenjenu strukturu i sastav priobalnih zajednica pod utjecajem uzgojnih aktivnosti (marikultura), napose u područjima s kaveskim uzgojem bijele (dominantno lubin i komarča) i plave ribe (Tuna), te uzgajalištima školjkaša (dagnja i kamenica), te njihov učinak na tradicionalni priobalni ribolov. ). Za očekivati je da će sama uzgojna aktivnost kroz obogaćivanje jednog oligotrofnog mora nutrientima polučiti učinak na biološku raznolikost ihtiopopulacija, ali također imati znatnog utjecaja na tradicionalne ribolovne aktivnosti u predmetnim zonama. Stoga je od osobitog značenja utvrditi u kojoj mjeri uzgajališta u obalnim zonama utječu na lokalne divlje populacije, te koja je moguća uloga ovih u smanjenju utjecaja organske tvari koja ishranom uzgajanih organizama dospijeva u morski okoliš. Istraživanja sastava divljih populacija u neposrednoj blizini uzgajališta riba i školjkaša, uz studij sezonskih migracija, starosne strukture, odnosa spolova, ishrane, patologije i genetičke raznolikosti, dati će odgovor na pitanja uzroka varijabilnosti u sastavu, biomasi i dinamici trajno ili povremeno nastanjenih ribljih populacija u neposrednoj blizini uzgajališta, kao i njihov utjecaj na komercijalne lovine u obalnim zonama. Prikupljeni će se podaci interpretirati u odnosu na povijesne podatke komercijalnih lovina tradicionalnim ribolovnim alatima, te će se dati preporuke za unapređenje tradicionalnog obalnog ribolova uzimajući u obzir nove rezultate koji su posljedica sinergijskog djelovanja kaveznih uzgajališta ribe i školjkaša. Posebno će se valorizirati utjecaj vrsta predatora na školjkaše (komarča) kao i utjecaj školjkarskih aktivnosti na ove populacije (brojnost, sezonske migracije, starosna struktura i dr.)

Zastupljenost ribljih porodica oko uzgajališta tuna na srednjem Jadranu

Zastupljenost ribljih porodica oko uzgajališta tuna na srednjem Jadranu

 

Najznačajnije aktivnosti Laboratorija u protekloj godini:

Izabrane publikacije članova laboratorija u protekloj godini:
Mladineo, Ivona; Bott, Nathan; Nowak, Barbara; Block, Barbara. 2010.
Multilocus phylogenetic analyses reveal that habitat selection drives the speciation of Didymozoidae (Digenea) parasitizing Pacific and Atlantic bluefin tuna. Parasitology (London). 137 :1013-1025.

Šimat, Vida; Maršić-Lučić, Jasna; Tudor, Mladen; Mladineo, Ivona. 2009.
Long-term storage influence on volatile amines (TVB-N and TMA-N) in sardine and herring utilized as food for tuna fattening. Journal of Applied Ichthyology. 25, 766-770.

Šimat, Vida; Soldo, Alen; Maršić-Lučić, Jasna; Tudor, Mladen; Bogdanović, Tanja. 2009.
Effect of different storage conditions on dielectric properties of the sea bass (Dicentrarchus labrax). Acta Adriatica. 50(1), 5-10.

Dulčić, Jakov; Baždarić, Branimir; Grubišić, Leon; Tutman, Pero; Dragičević, Branko. 2009.
Embryonic and larval development of garpike from the Adriatic Sea. Integrative zoology. 4:272-276.

Mladineo, Ivona; Block, Barbara A. 2009.
Expression of Hsp70, Na+/K+ ATP-ase, HIF-1α , IL-1β and TNF-α in captive Pacific bluefin tuna (Thunnus orientalis) after chronic warm and cold exposure. Journal of experimental marine biology and ecology. 374:51-57 .

Mladineo, Ivona; Bočina, Ivana. 2009.
Type and ultrastructure of Didymocystis wedli and Koellikerioides intestinalis (Digenea, Didymozoidae) cysts in captive Atlantic bluefin tuna (Thunnus thynnus L.). Journal of Applied Ichthyology. 25 :762-765 .

Mladineo, Ivona; Bočina, Ivana; Metaxa, Isabelle. 2009.
Ultrastructural Changes in Gill Ephitelium of Wels Catfish Silurus Glanis Adapted to Bracjfish Water. Vie et Milieu – Life and Environment. 59 ( 1): 69-78.

Mladineo, Ivona; Trumbić, Željka; Jozić, Slaven; Šegvić, Tanja. 2009.
First report of Cryptosporidium sp. (Coccidia, Apicomplexa) oocysts in the black mussel (Mytilus galloprovincialis) reared in the Mali Ston Bay, Adriatic Sea. Journal of Shellfish Research. 28 (3): 541-546.

Mladineo, Ivona; Zrnčić, Snježana; Oraić, Dražen. 2009.
Severe helminthic infection of the wild brown trout (Salmo trutta) in Cetina River, Croatia. Bulletin of the European Association of Fish Pathologists. 29 (3): 86-91.

Mladineo, Ivona; Šegvić, Tanja; Bočina, Ivana; Grubišić, Leon. 2009.
Redescription of Myxidium sphaericum (Thélohan, 1895) and Ceratomyxa beloneae (Lubat et al., 1989) from the gallbladder of the garpike Belone belone in the Adriatic Sea. Acta Parasitologica. 54 (4): 289-294.

Mladineo, Ivona; Šegvić, Tanja; Grubišić, Leon. 2009.
Molecular evidence for the lack of transmission of the monogenean Sparicotyle chrysophrii (Monogenea, Polyopisthocotylea) and isopod Ceratothoa oestroides (Crustacea, Cymothoidae) between wild bogue (Boops boops) and cage-reared sea bream (Sparus aurata) and sea bass (Dicentrarchus labrax). Aquaculture (Amsterdam). 295 (3-4):160-167 .

 

Skip to content