Godišnjak: 2009.

Laboratorij za ihtiologiju i priobalni ribolov – Izvješće za 2009. godinu
Voditelj Laboratorija:
Prof. Dr. sc. Jakov Dulčić, znanstveni savjetnik
ihtioplankton, mlađ riba, dinamika ribljih populacija

Suradnici:
Dr. sc. Miro Kraljević, znanstveni savjetnik
riblja mlađ, dinamika populacija, marikultura, nutricionizam
Dr. sc. Armin Pallaoro, znanstveni savjetnik
sistematika, biologija, ekologija riba, priobalni ribolov
Dr. sc. Sanja Matić-Skoko, viša znanstvena suradnica
riblja mlađ, dinamika populacija , priobalni ribolov, biologija i ekologija riba
Dr. sc. Pero Tutman, znanstveni suradnik
dipl. ing. Branko Dragičević, asistent
dipl. ing. Nika Stagličić, asistentica
dipl. ing. Robert Grgičević, stručni suradnik

Djelatnici Laboratorija

Djelatnici Laboratorija

 

Općenito o radu Laboratorija:
Znanstvenici laboratorija bave se istraživanjima iz područja ihtiologije i ribarstvene biologije, ekologije riba, priobalnog ribolova te ribolovnih alata i tehnika. Ova istraživanja uključuju izučavanje sistematike i zoogeografije riba, biologije i ekologije planktonskih, nedoraslih i odraslih stadija riba, statusa jadranske ihtiofaune te procijene živih bogatstava posebice komercijalno važnih priobalnih vrsta riba. Posebna pažnja pridaje se izučavanju populacijske dinamike priobalnih vrsta riba te utjecaju ribolova na priobalna naselja riba, rakova i glavonožaca. Na području alata i tehnike ribolova radi se na problematici namjene i načina ribolova te lovnosti, selektivnosti i štetnosti ribolovnih alata koji se koriste u priobalnom ribolovu. Posljednjih godina laboratorij se bavi i praćenjem utjecaja globalnih klimatskih promjena na raznolikost riba i drugih morskih organizama. Također, laboratorij je uključen i u istraživanje procjene učinka zaštičenih morskih područja u smislu oporavka priobalnih ihtio naselja. Aktivnosti Laboratorija za ihtiologiju i priobalni ribolov su podržane kroz različite nacionalne i međunarodne projekte, a važno je naglasiti da istraživanja priobalnih ihtiozajednica Institut redovito provodi tijekom proteklih 65 godina. Također, postoji veoma dobra suradnja s marinim biolozima susjednih zemalja, tako da se u naša istraživanja veoma često uključuju njihovi postdoktorandi i Fulbright stipendisti.

Projekti Laboratorija u protekloj godini:
Gospodarenje i bioraznolikost živih bogatstava u hrvatskom priobalju
Naručitelj projekta: MZOŠ
Voditelj projekta: Prof. Dr. sc. Jakov Dulčić
Priobalni ribolov na hrvatskome dijelu Jadrana ima vrlo veliku važnost u okviru ukupnog ribolova Republike Hrvatske i po količinama ostvarenog ulova zauzima drugo mjesto prema službenoj statistici. Na osnovi dosadašnjeg 35-godišnjeg istraživanja sastava i obilja priobalnih naselja riba, glavonožoca i rakova možemo utvrditi da se njihov ulov od 1960. godine u hrvatskom priobalju neprestano smanjuje uz povećanje ribolovnog napora, pad kakvoće ulova uz niz popratnih pojava s obzirom na sastav ulova. Visoki stupanj iskorištavanja živih bogatstava priobalja odrazio se na stanje i promjene u populacijama mnogih vrsta, različito s obzirom na njihovu biologiju, ekologiju i osjetljivost prema ribolovu. Cilj predloženog projekta je sustavno istraživanje stanja i promjena u priobalnim naseljima, te istraživanje dinamike populacija gospodarski značajnih i prevladavajućih vrsta. Kao dodatni cilj postavlja se dobivanje novih osnovnih bioloških spoznaja o vrstama zbog provedbe razumnog i održivog gospodarenja, te učinkovita zaštita priobalnih naselja u cjelini i pojedinih populacija. Ciljane priobalne vrste su one koje su predložene strategijom hrvatskog morskog ribarstva, no posvetiti će se posebna pozornost i vrstama koje su karakteristične, značajne i prevladavajuće u priobalnom području. Pretpostavka je da su priobalna naselja znatno prorijeđena ili čak prelovljena i potrebita je njihova djelotvorna zaštita. Uslijed nerazumnog iskorištavanja došlo je do narušavanja inter i intraspecijskih odnosa u naseljima i detaljnije poznavanje dinamike populacija je neophodan preduvjet razumnog i održivog gospodarenja i djelotvorne zaštite. Očekivani rezultati predloženog projekta poslužiti će kao neophodna i znanstveno utemeljena podloga za pravilno i održivo gospodarenje živim bogatstvima priobalnog pojasa putem regulacije ribolove i zaštite ciljanih vrsta te naselja u cjelini. Istraživanja na predloženom projektu doprinjeti će i očuvanju biološke raznolikosti u biocenozama priobalnog područja putem procjene rizika od dugotrajnog i prekomjernog iskorištavanja te pronalaženja pravih odgovora za njihovo otklanjanje. U svrhu dobivanja pokazatelja dinamike ciljanih populacija u priobalju koristiti će se najsuvremenije metode koje se koriste u ribarstvenoj biologiji. Značenje predloženog istraživanja je u razumnom i održivom gospodarenju obnovljivim bogatstvima u hrvatskom priobalju i njihovoj djelotvornoj zaštiti, te boljem poznavanju dinamičkih procesa unutar njihovih populacija.

 

Riba pojas, Regalecus glesne, uhvaćena kod Stobreča 2009. godine

Riba pojas, Regalecus glesne, uhvaćena kod Stobreča 2009. godine

 

 

ZNANSTVENO-TEHNOLOŠKA SURADNJA SA SLOVENIJOM, 2009. – 2010.
Naručitelj projekta: MZOŠ
Voditelj projekta: Prodf. Dr. sc. Jakov Dulčić
Ihtiofaunistička istraživanja u istočnom Jadranu imaju dugu tradiciju, zapravo popisivanjem riba i njihovom klasifikacijom započeta su općenito sva kasnija ihtiološka istraživanja. Posljednjih desetak godina zapažene su određene kvantitativne i kvalitativne promjene u sastavu jadranske ihtiofaune. Bioraznolikost jadranske (i sredozemne) ihtiofaune se u ovom trenutku nalazi pod utjecajem brzih i značajnih promjena. Uslijed povećane brojnosti toploljubnih vrsta, Jadran (i Sredozemlje) se nalazi pod utjecajem procesa „tropikalizacije”. Sve je intenzivniji utjecaj procesa lesepsijskih migracija te unosa novih vrsta (slučajno, putem bijega iz akvakulture ili akvarija, putem balastnih voda). Raspodjela organizama je posebno je osjetljiv pokazatelj promjene klime, odnosno jednostavno rečeno brojni organizmi iz tropskih se područja pomjeraju prema sjevernijim uz istovremenu promjenu u brojnosti, odnosno dolazi do pomjeranja biogeografskih granica. Učinci promjene klime dakle dovode značajnih i iznenadnih reorganizacija ribljih zajednica. Ti učinci pojavljuju se naravno s određenom fazom pomaka odnosno režimom pomaka. Te reorganizacije mogu imati dramatične socioekonomske učinke nepovoljno utičući na ribarstvo. Sve navedene promjene mogu također imati značajan utjecaj na hranidbeni lanac unutar morskog ekosustava (odnos grabežlivac-plijen) i poremećajem unutar karika hranidbenog lanca može doći i do značajnih negativnih promjena koje se mogu odraziti na stabilnost ekosustava. Buduća istraživanja: • Proširiti naša saznanja o mogućem utjecaju novih (alohtonih) (potencijalno invazivnih) na autohtone vrste • Uspostaviti komparativne studije biologije i ekologije tih vrsta (naravno ako uspostave svoje populacije) posebice s aspekta potencijalnog utjecaja na vrste sličnih ili istih obilježja • Uspostaviti monitoring, posebice obratiti pozornost na brzinu uspostavljanja njihovih populacija (potencijalno invazivnih), s obzirom na to da je tendencija upliva novih organizama u porastu • Utvrditi kauzalne relacije između dinamike populacija i invazija vrsta, uključujući genetičke analize na molekularnoj razini Ciljevi zajedničkog rada: saznanja o trenutnom stanju jadranske ihtiofaune, poglavito u vremenima prekomjernog i nerazumnog iskorištavanja živih bogatstava Jadrana, upliva novih vrsta (potencijalni utjecaj alohtonih na autohtone vrste) te učinaka klimatskih promjena na kvalitativni i kvantitativni sastav ihtiofaune. Posebna pozornost će se posvetiti procesima tropikalizacije i meridionalizacije u Jadranu, koji su sve očitiji i u Sredozemlju. Također se ovdje nameće kao jedan od ciljeva zajedničkog rada i širenje spoznaje o vrijednostima ekosustava mora i upoznavanje široke javnosti o potrebi zaštite bioraznolikosti. Potrebito je prikazati značaj i opravdanost ove potrebe kroz slijedeće razloge: očuvanje genetske raznolikosti, zaštita obnovljih biozaliha, aktivna zaštita podmorja, regulacija ribolova, održivi razvitak priobalja i otoka, razvitak kvalitetnog turizma te gospodarski boljitak zajednice. Prednosti ove suradnje su prije svega dugogodišnje iskustvo znanstvenih djelatnika na navedenoj problematici. Istočna obala Jadrana je jedna od najrazvedenijih obala na svijetu te predstavlja izuzetno područje za istraživanje ihtiofaune i utjecaja abiotskih i biotskih čimbenika na nju. Dosadašnja suradnja je bila više nego uspješna i ogleda se u velikom broju objavljenih znanstvenih radova u CC i SCI časopisima. Voditelji predloženog projekta već imaju iskustva u vođenju bilateralnih projekata tijekom suradnje na projektima „Rani razvojni stadiji riba u Jadranu” te „Jadranska ihtiofuna i klimatske promjene”. Očekivani rezultati i postignuća će u svakom slučaju pridonijeti još boljem saznanju o strukturi i bioraznolikosti jadranske ihtiofaune kao i čimbenicima koji utiču na promjene. Također kao očekivani rezultat očekuje se i izradba knjige (udžbenika) pod naslovom navedenim u nazivu projekta.

Najznačajnije aktivnosti Laboratorija u protekloj godini:

Izabrane publikacije članova laboratorija u protekloj godini:
Tutman, Pero; Dulčić, Jakov; Glamuzina, Branko.
First record of Po brook lamprey, Lethenteron zanandreai (Cephalaapidomorphi: Petromyzontiformes: Petromyzontidae), in the Hutovo Blato wetland, Bosnia and Herzegovina. // Acta Ichthyologica et Piscatoria. 39 (2009) , 1; 55-58

Dulčić, Jakov; Bartulović, Vlasta; Glamuzina, Branko.
The meagre Argyrosomus regius in Croatian waters (Neretva Channel, Southern Adriatic): recovery of the population or escape from mariculture?. // Annales for Istrian and Mediterranean Studies, Ser. Hist. Nat.. 19 (2009) , 2; 1-4

Dulčič, Jakov; Kovačić, Marcelo; Dragičević, Branko.
Range extension and additional records of the yellowmouth barracuda, Sphyraena viridensis (Actinopterygii: Perciformes: Sphyraenidae) in the eastern Adriatic Sea. // Acta Ichthyologica et Piscatoria. 39 (2009) , 1; 59-61

Matić-Skoko, Sanja; Ferri, Josipa.
First record of hyperostotic bones in a common dentex, Dentex dentex (Sparidae) from the Adriatic. // Cybium. 33 (2009) , 4; 341-342

Dulčić, Jakov; Dragičević, Branko; Tutman, Pero.
Record of Regalecus glesne (Regalecidae) from the eastern Adriatic Sea. // Cybium. 33 (2009) , 4; 339-340

Šantić, Mate; Mikulandra, Ivana; Pallapro, Armin; Jardas, Ivan; Stagličić, Nika.
Diet of poor cod, Trisopterus minutus (Oseichthyes: Gadidae)from the eastern central Adriatic Sea. // Cahiers de biologie marine. 50 (2009) ; 183-192

Lipej, Lovrenc; Mavrič, Borut; Dulčić, Jakov.
Size of the bull ray, Pteromylaeus bovinus (Geoffroy Saint-Hilaire, 1817), from the northern Adriatic. // Journal of Applied Ichthyology. 25 (2009) , Suppl.1; 103-105

Glamuzina, Branko; Dulčić, Jakov; Tutman, Pero; Matić-Skoko, Sanja; Tomšić, Sanja; Bartulović, Vlasta.
Record size of Salmo dentex (Heckel, 1851) (Salmonidae) from Neretva River (Bosnia and Herzegovina). //Cybium. 33 (2009) , 2; 165-167

Dulčić, Jakov; Tutman, Pero; Prusina, Ivana; Tomšić, Sanja; Dragičević, Branko; Hasković, Edhem; Glamuzina, Branko.
Length-weight relationships for six endemic freshwater fishes from Hutovo blato wetland (Bosnia and Herzegovina). // Journal of Applied Ichthyology. 25 (2009) , 4; 499-500

Dulčić, Jakov; Pallaoro, Armin; Dragičević, Branko.
First record of the blue runner, Caranx crysos (Mitchill, 1815), for the Adriatic Sea. // Journal of Applied Ichthyology. 25 (2009) , 4; 481-462

Dulčić, Jakov; Baždarić, Branimir; Grubišić, Leon; Tutman, Pero; Dragičević, Branko.
Embryonic and larval development of garpike from the Adriatic Sea. // Integrative zoology. 4 (2009) ; 272-276

Dragičević, Branko; Dulčić, Jakov; Capape, Christian.
Capture of a rare shark, Oxynotus centrina (Chondrichthyes: Oxynotidae) in the eastern Adriatic Sea. // Journal of Applied Ichthyology. 25 (2009) , Suppl. 1; 56-59

 

 

Skip to content