Godišnjak: 2009.

Laboratorij za ribarstvenu biologiju i gospodarenje pridnenim i pelagičkim naseljima – Izvješće za 2009. godinu
Voditelj Laboratorija:
Gorenka Sinovčić, znanstvena savjetnica
ribarstvena biologija, ekologija, dinamika populacija, gospodarenje pelagičkim resursima, pelagički ribolov

Suradnici:
Nedo Vrgoč, viši znanstveni suradnik
ribarstvena biologija, dinamika pridnenih naselja
Vjekoslav Tičina, viši znanstveni suradnik
hidroakustika, ribarstvena biologija, dinamika pelagičkih populacija riba, pelagički ribolov, biometrija i ekologija riba
Melita Peharda Uljević, viša znanstvena suradnica
ribarstvena biologija i ekologija školjkaša, dinamika populacija, akvakultura školjkaša
Vanja Čikeš Keč, znanstvena novakinja u zvanju znanstvene suradnice
ribarstvena biologija, ekologija, dinamika populacija, gospodarenje pelagičkim resursima, pelagički ribolov
Barbara Zorica, znanstvena novakinja u zvanju znanstvene suradnice
ribarstvena biologija, ekologija, dinamika populacija, gospodarenje pelagičkim resursima, pelagički ribolov
Isajlović Igor, stručni suradnik
ribarstvena biologija, dinamika pridnenih naselja
Ezgeta Balić Daria, znanstvena novakinja, asistentica
Bašković Dragi, stručni suradnik
Marušić Ivo, stručni suradnik
Vlahović Vanja, stručni suradnik
Šaškor Ivica, viši tehničar

Djelatnici Laboratorija

Djelatnici Laboratorija

 

Općenito o radu Laboratorija:
U Laboratoriju za ribarstvenu biologiju i upravljanje pelagičkim i pridnenim naseljima se od samog početka znanstvenog djelovanja Instituta obavljaju ribarstvena istraživanja pučinskih (pelagičkih) i pridnenih (demerzalnih) naselja riba, glavonožaca, rakova i školjkaša. Poglavito se to odnosi na gospodarstveno najvažnije vrste u Jadranu: srdelu, inćuna, skušu, lokardu, iglicu, srdelu golemu, tunu, palamidu, oslića, arbuna, kovača, grdobinu, trlju, lignju, škampa, ali i druge vrste. U Laboratoriju se sustavno prati stanje u njihovim populacijama (monitoring) temeljem sastava, strukture i rasprostranjenosti, izučava biologija, ekologija i dinamika populacija, te procjenjuje obilnost istih. Procjenjuje se i razina održivog iskorištavanja stokova, te predlažu djelotvorne mjere za njihovo očuvanje i zaštitu. Nadalje, obavljaju se istraživanja populacija u kritičnim staništima (mrijestilišta i rastilišta) gospodarski najvažnijih vrsta, njihova identifikacija, analizira prilov (direktni pokazatelj stupnja ugroženosti staništa), kontroliraju moguće promjene biološke raznolikosti, analizira utjecaj ribolova na biološku raznolikost, te predlažu mjere zaštite. Obavljaju se i istraživanja pelagičkih riba s obzirom na njihovo korištenje u marikulturi.
Pored fundamentalnog doprinosa općem znanju o biologiji, ekologiji i dinamici populacija istraživanih pelagičnih i demerzalnih vrsta riba, glavonožaca, rakova i školjkaša, te njihovom međusobnom odnosu kao i odnosu prema abiotskim i biotskim čimbenicima važnim za uravnoteženost jadranskog ekosustava, primijenjeni dio istraživanja se odnosi na ustvrđivanje i preporuke načina provođenja održivog iskorištavanja morskih organizama, poglavito gospodarstveno najvažnijih ribljih vrsta i jestivih beskralježnjaka (školjkaši, rakovi i glavonošci) u svrhu njihova očuvanja i zaštite.


Projekti Laboratorija u protekloj godini:

Bioraznolikost i održivo gospodarenje pelagičkim i demerzalnim resursima Jadrana (001-0013077-0532)
Naručitelj projekta: MZOŠ
Voditelj projekta: Gorenka Sinovčić
Obavljena su planirana istraživanja na Projektu o stanju u pučinskim (pelagičkim) i pridnenim (demerzalnim) populacijama riba, glavonožaca, rakova i školjkaša u Jadranskom moru, koja su se izvodila tijekom 2009. i 2010. god. u Laboratoriju za ribarstvenu biologiju i upravljanje pučinskim i pridnenim naseljima Jadranskoga mora. Istraživanja su obavljena na morskim organizmima koji nastanjuju karakteristična, kritična, najznačajnija ribolovna područja hrvatskog dijela Jadranskog mora: estuarije, uzobalje, kanalsko i otvoreno more. To su ujedno i područja obitavanja, hranjenja, obnavljanja, rasta i mriješćenja gospodarstveno najznačajnijih pelagičkih i pridnenih vrsta. Od pelagičkih riba to su u prvom redu: srdela, Sardina pilchardus; inćun (brgljun), Engraulis encrasicolus; skuša, Scomber scombrus; plavica (lokarda), Scomber japonicus; zatim srdela golema, Sardinella aurita; iglica, Belone belone; papalina, Sprattus sprattus; palamida, Sarda sarda. Od pridnenih vrsta riba to su: oslić, Merluccius merluccius; trlja blatarica, Mullus barbatus; arbun, Pagellus erythrinus; grdobine, Lophius piscatorius i Lophius budegassa; kovač, Zeus faber; od glavonožaca: lignja, Loligo vulgaris i muzgavci, Eledone moschata i E. cirrhosa, te rak škamp, Nephrops norvegicus i školjkaši: dagnja, Mytilus galloprovincialis; kamenica, Ostrea edulis; brbavica, Venus verrucosa; rumenka, Callista chione; kućica, Ruditapes decussatus; kunjka, Arca noae i kokoš, Chamelea gallina. Zbog činjenice promjenljivosti u sastavu, strukturi i rasprostranjenosti obnovljivih, gospodarski važnih pučinskih i pridnenih vrsta Jadranskog mora, sustavno se pratilo stanje u njihovim populacijama (monitoring) temeljem njihova sastava, strukture i rasprostranjenosti, zatim biologijske i ekologijske značajke, dinamika njihovih populacija, a procijenile su se gustoće i veličine njihovih populacija. Istraživanja su također obavljena i na vrlo značajnoj krupnoj pelagičnoj vrsti – tuni Thunnus thynnus, posebice na jedinkama iz kaveznog uzgoja. Kroz proteklo razdoblje istraživanja su obranjene tri disertacije – dvije tijekom 2009. i jedna tijekom 2010. god., te tri diplomska rada.


Procjena obilnosti populacija najvažnijih vrsta sitne plave ribe u Jadranskom moru metodom objektivne analize (Pelmon – VPA) tijekom 2009. god.

Naručitelj projekta: MPRRR
Voditelj projekta: Gorenka Sinovčić
Svrha i cilj navedenog projekta bio je dobiti saznanja o dinamici populacija i količinama najvažnijih vrsta sitne pelagične plave ribe: srdele Sardina pilchardus i brgljuna (inćuna) Engraulis encrasicolus u Jadranskom moru (GSA 17) da bi se njima moglo racionalno gospodariti ostvarujući optimalne lovine. Pri tome je trebalo ustvrditi osnovne biološke parametre: dužinski, spolni i starosni sastav i strukturu, vrijeme mriještenja, prvu spolnu zrelost, ukupnu, prirodnu i ribolovnu smrtnost, dužinsko maseni odnos, obnavljanje, razinu iskorištavanja, ribolovni napor i količine lovina. Rezultati istraživanja se nalaze na prikazanoj slici. Oni ukazuju na potpuno iskorištavanje istraživanih vrsta u Jadranskom moru. Temeljem rezultata navedenih istraživanja su nadležnim ministarstvima predložene mjere zaštite, u svrhu očuvanja istraživanih populacija.

Fluktuacije procijenjenih količina srdele u Jadranskom moru (metode: VPA i ultrazvučna detekcija)

Fluktuacije procijenjenih količina srdele u Jadranskom moru (metode: VPA i ultrazvučna detekcija)

Pelagijski monitoring 2009.– procjena rasprostranjenosti i obimnosti populacija sitne plave ribe ultrazvučnom detekcijom s monitoringom ekosustava pelagijala Jadranskoga mora (Pelmon 2009)
Naručitelj projekta: MPRRR
Voditelj projekta: Vjekoslav Tičina
Istraživanja u okviru projekta PELMON 2009. obavljena su za potrebe Uprave ribarstva MPRRR-a, u svrhu dobivanja uvida u prostornu rasprostranjenost i stanje populacija ciljanih vrsta sitne plave ribe, tj. inćuna, papaline i srdele. Namjena istraživanja je da se sustavnim praćenjem utvrde moguće promjene, ciljanih populacija sitne plave ribe i pelagijskog ekosustava u cijelini, uzrokovane prirodnim procesima ili antropogenim djelovanjem. Uzorkovanje se temeljilo na kontinuiranom prikupljanju hidroakustičkih podataka znanstvenim ehosonderom SIMRAD EK60 duž rute kretanja istraživačkog broda (eho-monitoring), popraćenom biološkim uzorkovanjem akustičkih ciljeva u vodenom stupcu (ribe, zooplankton, fitoplankton), kao i uzorkovanjem abiotskih čimbenika okoliša (temperatura, slanost, kisik, sediment). Posebna se pažnja posvetila mogućim promjenama strukture, rasprostranjenosti i obimnosti u populacijama inćuna, papaline i srdele, nastalim pod utjecajem antropogenih čimbenika. Prikupljene informacije predstavljaju osnovu za buduće dugoročno održivo iskorišćivanje obnovljivih pelagijskih resursa u pelagijskom ribarstvu Republike Hrvatske, a u skladu s principima gospodarenja cjelovitim ekosustavima.

Prikaz hirdoakustičkog uzorkovanja pelagijskih organizama i morskog dna znanstvenim ehosonderom SIMRAD EK60 (38kHz) s tumačenjem pojedinih djelova ehograma.

Prikaz hirdoakustičkog uzorkovanja pelagijskih organizama i morskog dna znanstvenim ehosonderom SIMRAD EK60 (38kHz) s tumačenjem pojedinih djelova ehograma.

 

Procjena rasprostranjenosti i obimnosti demerzalnih vrsta riba i ostalih organizama u Jadranskom moru (DemMon)
Naručitelj projekta: MPRRR
Voditelj projekta: Nedo Vrgoč
Počevši od 2002. godine, djelatnici Laboratorija su uspostavili permanentni monitoring pridnenog koćarskog ribolova s ciljem opisivanja recentnog stanja ovog tipa ribolova i davanja preporuka za uspostavu dugoročno održivog gospodarenja. Pridneni monitoring obuhvaća prikupljanje ribarstvenih, bioloških i socio-ekonomskih podataka o koćarskom ribolovu u RH. Uzorkovanja se obavljaju na komercijalnim ribolovnim plovilima u cijelom ribolovnom moru RH, te na najvažnijim iskrcajnim mjestima. Prikupljeni podaci služe kao znanstvena podloga za predlaganje mjera regulacije ribolova i zaštite obnovljivih pridnenih resursa ribolovnog mora RH.


PHARE: Assessment of demersal fish and shellfish stocks commercially exploited in Croatia

Naručitelj projekta: MPRRR
Voditelj projekta: Nedo Vrgoč
Navedeni Projekt financiran je sredstvima iz pristupnih fondova EU (PHARE), sa sljedećim ciljevima: procjena stanja pridnenih stockova (ribe i školjkaši) kao osnove za komercijalni ribolov; procjena razvojnih potencijala pridnenih ribolova u RH, te davanje biološke osnove za izradu ključnih dokumenata za upravljanje u ribarstvu (Nacionalna ribarska strategija). Tijekom trajanja projekta obavljena su brojna uzorkovanja na komercijalnim plovilima, iskrcajnim mjestima, istraživanja znanstveno istraživačkim brodovima te laboratorijska analiza podataka. Za najvažnije demerzalne vrste (uključivo školjkaše) opisana je rasprostranjenost, populacijska struktura (dužinski sastav, spolni sastav, sazrijevanje), dugoročni i kratkoročni indeksi biomase, te su dane preporuke za buduće dugoročno održivo gospodarenje i zaštitu. Posebna pozornost posvećena je izučavanju negativnog utjecaja ribolovnih aktivnosti na ciljane i neciljane vrste u lovinama (prilov). Jedan od izuzetno važnih rezultata ovog projekta je i izrada nacionalnog plana za prikupljanje podataka u pridnenom ribolovu koji je usklađen sa onim koji se provodi u zemljama članicama EU (tzv. DCR- Data collection Regulation).


MEDITS (Mediterranean International Bottom Trawl Survey

Naručitelj projekta: EC i MPRRR
Voditelj projekta: Nedo Vrgoč (nacionalni koordinator)
Projekt MEDITS predstavlja sustavni i permanentni monitoring stanja pridnenih zajednica u Sredozemnom moru i Jadranu. Projekt je financiran dijelom od strane EC, a dijelom ga financiraju zemlje sudionice. Do sada su u projekt uključene sljedeće zemlje: Španjolska, Francuska, Italija, Grčka, Slovenija, Hrvatska, Crna Gora, Albanija, Malta i Cipar. RH je projektu MEDITS pristupila 1996. godine. Od 2001. godine MEDITS projekt postaje obavezan projekt za sve zemlje članice EU, a metodologija prikupljanja podataka i njihove analize je unificirana za sve zemlje sudionice. Podaci prikupljeni ovim projektom čine osnovu ocjenjivanje stanja gospodarski najvažnijih vrsta na području Sredozemnog i Jadranskog mora, te za izradu nacionalnih i međunarodnih planova upravljanja pridnenim resursima.


AdriaMed Trawl Survey in the Adriatic Sea

Naručitelj projekta: FAO AdriaMed
Voditelj projekta: Nedo Vrgoč (regionalni koordinator)
Dogovorom jadranskih zemalja, u okviru projekta AdriaMed, od 2002. godine organizirano je permanentno istraživanje pridnenih zajednica Jadranskog mora koje predstavlja nadopunu projektu MEDITS. Naime, projekt MEDITS opisuje stanje obnovljivih resursa Jadrana u proljetno-ljetnom razdoblju, tj. uglavnom u vrijeme mriješćenja većine vrsta. Dodatnim istraživanjima (u okviru FAO AdriaMed projekta), opisuje se stanje resursa u jesensko-zimskom razdoblju, a sve sa ciljem dobivanja cjelokupne slike stanja resursa i sezonskih promjena u indeksima biomase vrsta. Ovim projektom pokrivena je istočna obala Jadrana (Slovenija, Hrvatska, Crna Gora i Albanija), a komplementarna istraživanja uz zapadnu obalu obavljaju se kroz talijanski nacionalni projekt GRUND. Po završetku ovih istraživanja izmjenjuju se baze podataka i obavlja se zajednička obrada podataka, te se dobiva cjelokupna slika stanja pridnenih resursa u Jadranu.


Experimental survey in deep Adriatic Sea

Naručitelj projekta: FAO AdriaMed
Voditelj projekta: Nedo Vrgoč (nacionalni koordinator)
Cilj ovog projekta je opisati još neistražena pelagična i demerzalna naselja najdubljih dijelova Južnojadranske kotline (dubine veće od 1000 metara), kao i pronaći adekvatne ribolovne alate za uzorkovanje na navedenim dubinama. Uzorkovanja su do sada obavljena sljedećim alatima: pridnenom koćom, pelagičkom koćom, pridnenim i plutajućim parangalima, vršama za lov rakova i riba, te planktonskim mrežama. U istraživanjima sudjeluju relevantni znanstveni instituti svih jadranskih zemalja, a sve pod pokroviteljstvom međunarodnog projekta FAO AdriaMed.


UWTV Survey in Central Adriatic Jabuka Pit

Naručitelj projekta: FAO AdriaMed
Voditelj projekta: Nedo Vrgoč (nacionalni koordinator)
Ovaj projekt je organiziran u okviru FAO AdriaMed projekta sa svrhom uvođenja alternativne metodologije procjene pridnenih resursa, prvenstveno škampa u Jabučkoj kotlini. U istraživanjima sudjeluje IOR (Split) i CNR (Ankona). Cilj ovog projekta je načiniti procjene biomase populacije škampa u Jabučkoj kotlini korištenjem podvodne kamere, te usporediti prikupljene podatke s onima koje se dobivaju upotrebom pridnene povlačne mreže koće (kroz projekte MEDITS, FAO AdriaMed Trawl survey, GRUND, DCR i DemMon).


Ishrana školjkaša, kompeticija i predacija – što je u igri?

Naručitelj projekta: Jedinstvo uz pomoć znanja (www.ukf.hr), 3A linija projekata
Voditelj projekta: Melita Peharda Uljević
U listopadu 2009. godine započeo je projekt istraživanja ishrane gospodarski važnih vrsta školjkaša koji će trajati dvije godine. Glavni cilj ovog istraživanja je odrediti postoji li predacija i kompeticija za izvore hrane između različitih vrsta školjkaša, koji je opseg ovih odnosa i kakav utjecaj imaju na sakupljanje mlađi školjkaša i na proizvodnju u akvakulturi. Projekt predlaže postizanje ovog cilja kroz istraživanje sezonskih promjena u planktonskim zajednicama i analizu sadržaja želudaca nekoliko vrsta školjkaša. Projekt uključuje istraživanja četiri vrste školjkaša uključujući dagnju (Mytilus galloprovincialis) i kamenicu (Ostrea edulis) iz uzgoja, te kunjku (Arca noae) i dlakavu dagnju (Modiolus barbatus) iz prirodnih populacija i eksperimentalnog uzgoja. Ovaj aspekt do sada nije pokriven istraživanjima Instituta za oceanografiju i ribarstvo i projekt je omogućio početak istraživanja trofičkih odnosa. Rezultati ovog projekta bit će korišteni prilikom određivanja nosivog kapaciteta za uzgoj školjkaša na određenom području, određivanje potrebe prostornog zoniranja akvakulture školjkaša u svrhu smanjivanja kompeticije i predacije između vrsta kao i procjenu potencijala za komercijalni uzgoj vrsta A. noae i M. barbatus. U implementaciji Projekta sudjeluje nekoliko laboratorija IORa uključujući Laboratorij za ribarstvenu biologiju i gospodarenje pridnenim i pelagičnim naseljima, Laboratorij za plankton i toksičnost školjkaša i Laboratorij za fiziku mora. Nadalje, na Projektu surađuju i znanstvenici iz Instituta Ruđer Bošković u Rovinju te Sveučilišta u Corku (Irska).

Markiranje školjkaša za potrebe istraživanja rasta

Markiranje školjkaša za potrebe istraživanja rasta

 

Najznačajnije aktivnosti Laboratorija u protekloj godini:
Promovirana je Crvena knjiga morskih riba Hrvatske (objavljena krajem prosinca 2008. god.), u pisanju koje su sudjelovali suradnici Laboratorija. Knjiga je posebice važna sa stanovišta zaštite faune Jadranskog mora – u knjizi su po prvi put u nas objavljeni svi podaci o našoj morskoj ihtiofauni na jednom mjestu. Procijenjena je ugroženost 123 svojte prema kriterijima Svjetske udruge za zaštitu prirode (The World Conservation Union, IUCN) i navedeni glavni uzroci ugroženosti: prekomjerni ribolov, degradacija staništa, onečišćenje okoliša, uznemiravanje populacija, klimatske promjene s kojima je u vezi sve učestalija pojava alohtonih svojti. Navedene su tri izumrle svojte i pet svojti koje su na putu da nestanu iz Jadrana. Predložene su i konkretne mjere zaštite.
Uz objavljene radove (v. popis) rezultati istraživanja na navedenim projektima su poslužili kao osnova za izradu ključnih dokumenata za racionalno upravljanje živim resursima Jadranskog mora (pravilnici, Strategija razvoja ribarstva, Zakon o morskom ribarstvu). Krajem 2009. god. je započelo dvogodišnje istraživanje ishrane gospodarski važnih vrsta školjkaša (Jedinstvo uz pomoć znanja). Ovakva se istraživanja nisu do sada obavljala u Institutu.
Uz navedeno, tijekom 2009. i 2010. god. su obranjene tri disertacije, dvije disertacije tijekom 2009., te jedna u 2010. god.

Izabrane publikacije članova laboratorija u protekloj godini:
Krstulović Šifner, Svjetlana; Vrgoč, Nedo
Diet and feeding of the Musky octopus, Eledone moschata (L., 1798), in the eastern Adriatic Sea. // Journal of the Marine Biological Association of the United Kingdom. 89 (2009), 2; 413-419.

Krstulović Šifner, Svjetlana; Vrgoč, Nedo.
Reproductive cycle and sexual maturation of the musky octopus Eledone moschata (Cephalopoda: Octopodidae) in the Northern and Central Adriatic Sea. // Scientia Marina. 73 (2009), 3; 439-447.

Mustać, Bosiljka; Sinovčić, Gorenka.
Comparison of mesenteric and tissue fat content in relation to sexual cycle of the sardine, Sardina pilchardus (Walb., 1792), in the eastern Middle Adriatic fishery grounds (Croatia). // Journal of Applied Ichthyology. 25 (2009), 5; 595-599

Isajlović, Igor; Piccinetti, Corrado; Vrgoč, Nedo; Dulčić, Jakov
First record of the smallmouth spiny eel, Polyacanthonotus rissoanus for the Adriatic Sea. // Cybium. 33 (2009), 2; 169-170.

Krstulović Šifner, Svjetlana; Vrgoč, Nedo; Dadić, Vlado; Isajlović, Igor; Peharda, Melita; Piccinetti, Corrado.
Long-term changes in distribution and demographic composition of Thornback ray, Raja clavata, in the northern and central Adriatic Sea. // Journal of Applied Ichthyology. 25 (2009), s1; 40-46.

Isajlović, Igor; Vrgoč, Nedo; Dulčić, Jakov.
On a record of the box crab, Paromola cuvieri (Risso, 1816) (Decapoda, Brachyura, Homolidae) in the south-east Adriatic (Croatian waters). // Crustaceana (Leiden). 82 (2009), 8; 1087-1090.

Sinovčić, Gorenka; Zorica, Barbara; Čikeš Keč, Vanja; Mustać, Bosiljka
Inter-annual fluctuations of the population structure, condition, length-weight relationship and abundance of sardine, Sardina pilchardus (Walb., 1792), in the nursery and spawning ground (coastal and open sea waters) of the estern Adriatic Sea (Croatia). // Acta Adriatica. 50 (2009), 1; 1-10.

Isajlović, Igor; Vrgoč, Nedo; Zorica, Barbara; Peharda, Melita; Krstulović Šifner, Svjetlana; Piccinetti, Corrado.
Age, growth and length– weight relationship of Coelorinchus coelorhincus (Risso, 1810) in the Adriatic Sea. // Acta Adriatica. 50 (2009), 1; 23-29.

Mustać, Bosiljka; Sinovčić, Gorenka
Reproductive biology, length-weight relationship and condition of sardine Sardina pilchardus (Walb., 1792) in the eastern Adriatic Sea. // Periodicum biologorum. 112 (2010); 133-138.

Zorica, Barbara; Sinovčić, Gorenka; Jardas, Ivan.
Morphometic and meristic characteristics of Painted comber, Serranus scriba (L. 1758), in the Trogir Bay area (eastern mid-Adriatic). // Periodicum Biologorum. 112 (2010); 139-143.

Sinovčić, Gorenka; Zorica, Barbara; Čikeš Keč, Vanja; Mustać, Bosiljka
Long-term changes in stock size of sardine Sardina pilchardus (Walb.) in the Adriatic sea // Third conference on marine technology / Rožanić, Igor (ur.). Rijeka : Issue, 2010; 354-364

Mustać, Bosiljka; Sinovčić, Gorenka.
Morphometric and meristic parameters of sardine (Sardina pilchardus, Walbaum, 1792) in the Zadar fishing area. // Ribarstvo : znanstveno-stručni časopis za ribarstvo. 68 (2010); 27-43.

Peharda, Melita; Stagličić, Nika; Ezgeta, Daria; Vrgoč, Nedo; Isajlović, Igor; Krstulović Šifner, Svjetlana.
Distribution and population structure of Arca noae in the Pašman channel. // Ribarstvo : znanstveno-stručni časopis za ribarstvo. 67 (2009), 1; 3-10.

Ninčević Gladan, Živana; Ujević, Ivana; Milandri, Anna; Marasović, Ivona; Ceredi, Alfiero; Pigozzi, Silvia; Arapov, Jasna; Skejić, Sanda,; Orhanović, Stjepan; Isajlović, Igor.
Is Yessotoxin the Main Phycotoxin in Croatian Waters? // Marine drugs. 8 (2010), 3; 460-470.

Skip to content