Zbirno izvješće i preporuke simpozija

Zbirno izvješće i preporuke Međunarodnog simpozija o izvrsnosti u oceanografskim i ribarstvenim istraživanjima, organiziranog povodom obilježavanja 80. obljetnice djelovanja Instituta za oceanografiju i ribarstvo
Split, 21.-22. listopada, 2010.

Prigodom svečanog obilježavanja 80. obljetnice utemeljenja najstarijeg javnog istraživačkog instituta u Republici Hrvatskoj, Instituta za oceanografiju i ribarstvo, Institut je organizirao Međunarodni znanstveni simpozij o izvrsnosti u oceanografskim i ribarstvenim istraživanjima, na kojemu su kao pozvani predavači sudjelovali predstavnici najjačih znanstveno-istraživačkih institucija s područja Sredozemlja, kao i voditelji najvećih kolaborativnih europskih projekata koji se trenutno provode na razini Sredozemnog mora, a u dijelu kojih sudjeluje i Institut. Organizacijom ovog interdisciplinarnog skupa, željelo se dobiti pregled najnovijih istraživanja, te sagledati mogućnosti i perspektive kako Instituta za oceanografiju i ribarstvo, tako i Republike Hrvatske unutar Europskog istraživačkog prostora, u kojem je cilju u okviru skupa predstavljena znanstveno-istraživačka aktivnost Instituta. Pored pozvanih predavača, Simpoziju su nazočili i ravnatelji oceanografskih instituta s područja Jadrana, te mnogi znanstvenici i mladi istraživači Instituta i suradnih institucija.
Pozvani predavači i voditelji okruglih stolova o oceanografiji i ribarstvu su bili:

  • Nadia Pinardi, voditeljica Operativne oceanografske mreže Sredozemlja (MOON), i voditeljica više europskih kolaborativnih projekata,
  • Evangelos Papathanassiou, znanstveni direktor Grčkog centra za marinska istraživanja (HCMR), te voditelj najvećeg europskog oceanografskog projekta za Sredozemlje SESAME
  • Maurice Heral, znanstveni direktor Francuskog instituta za istraživanje mora (IFREMER),
  • Friedrich Nast, direktor Nacionalnog instituta za oceanografske podatke Njemačke (NDC)
  • Frederic Briand, glavni direktor Međunarodnog komiteta za znanstvena istraživanja Sredozemlja (CIESM),
  • Harald Rosenthal, glavni urednik međunarodnog časopisa Journal of Applied Ichthyology
  • Jacques Bertrand, voditelj najvećeg europskog ribarstvenog projekta za Sredozemlje – EUMEDITS
  • Enrico Arneri, voditelj FAO-ADRIAMED projekta u okviru kojeg se odvija suradnja jadranskih zemalja

Predavanja pozvanih predavača su obuhvatila pregled i perspektive oceanografskih i ribarstvenih projekata, programa i aktivnosti u Sredozemlju i u Europi, komplementarna istraživanjima koja se odvijaju u Institutu za oceanografiju i ribarstvo. Pregled aktivnosti, strategije i perspektiva Instituta za oceanografiju i ribarstvo je prezentiran od strane vodećih institutskih znanstvenika, nakon čega je slijedio okrugli stol o različitim aspektima i perspektivama istraživanja u oceanografiji i ribarstvu. Rasprava koja se razvila na Simpoziju, poglavito u okviru tema okruglog stola, ukazala je na neophodnost umrežavanja istraživačkih aktivnosti na međunarodnoj razini, kao preduvjet izvrsnosti u istraživanjima na nacionalnoj razini, te kao osnovni preduvjet održivog upravljanja morskim resursima, čija dinamika nije i ne može biti ograničena državnim granicama ni zakonima. Pri tome je rasprava ishodila sljedeće preporuke:

  • Naglašena je potreba za uspostavom Operativnog oceanografskog centra u Republici Hrvatskoj, čije bi djelovanje bilo podloga brzim i djelotvornim akcijama u slučaju akcidentnih situacija na Jadranu, te u službi spašavanja ljudskih života, imovine i okoliša, a sve u skladu s odrednicama Okvirne direktive o vodama Europske Unije. Kako Institut za oceanografiju i ribarstvo posjeduje potrebnu infrastrukturu, znanje i iskustvo, te je već i uključen u Operativnu oceanografsku mrežu Sredozemlja (MOON), preporuka je da Institut bude nezaobilazan i vodeći partner u stvaranju takvog centra u Republici Hrvatskoj.
  • Prekogranične i regionalne aktivnosti u procjeni i zaštiti živih bogatstava i ekosustava mora u Jadranu, Sredozemlju i općenito, moraju uključivati integralni pristup istraživanjima morskih ekosustava, što obuhvaća sudjelovanje stručnjaka – eksperata u različitim znanstvenim poljima, od prirodnih znanosti i biotehnologije, preko socio-ekonomskih aspekata istraživanja mora, pa do istraživanja pravnih akcija u zaštiti mora.
  • Naglasak je dan na održivo upravljanje i iskorištavanje živih bogatstava mora, uključivo ribarstvo, kao temelj i bitan čimbenik dugoročne strategije nacionalnih ekonomija, te načina i kvalitete življenja u pomorskim zemljama. Znanost i istraživačke aktivnosti moraju biti osnova upravljanja i iskorištavanja, uključujući strateška planiranja i projekcije u integralnim područjima, kao što su Jadran i Sredozemlje. Marikultura, kao brzorastući udio nacionalnih ekonomija, uključivo ekonomije Republike Hrvatske, mora biti samoodrživa te ostvarena uz minimalan negativan utjecaj na morske i obalne ekosustave. Nacionalni i međunarodni programi praćenja stanja mora trebaju biti neizostavna aktivnost, koja služi kao podloga za određivanje mjera zaštite i dugoročnih projekcija održivosti, vezanih uz promjene ekosustava izazvane antropogenim i klimatskim čimbenicima, jer bez dugoročnih nizova podataka, nije moguće graditi učinkovite mjere zaštite i ublažavanja negativnih utjecaja eksploatacije Jadrana i Sredozemlja.
  • Upravljanje i odgovarajuća politika korištenja oceanografskih i ribarstvenih podataka su neophodni preduvjeti kvalitetnih istraživanja, jer neodgovarajuće upravljanje i kvalitativna analiza dovodi do bacanja u vjetar resursa i sredstava koje su izrazito visoka zbog specifičnosti samih istraživanja. U tom je smislu potrebno primijenjivati međunarodne standarde u tretiranju oceanografskih i ribarstvenih podataka, gdje je Institut za oceanografiju i ribarstvo prepoznat kao nezaobilazan partner u upravljanju podatcima sakupljenim u Jadranskom moru, što mu daje kredibilitet u nacionalnim okvirima kao potencijalnom nacionalnom centru.
  • Naposljetku, ljudski su kapaciteti prepoznati kao najvažniji „resurs“ bilo kojeg istraživačkog centra, te su vještine i kompetencije znanstvenog i stručnog osoblja neophodne da bi se unaprijedili kapaciteti istraživačkog centra. Međunarodna mobilnost istraživača, posebno istraživačke specijalizacije mladih znanstvenika koji tek ulaze u svijet znanosti, su preduvjet dugoročne održivosti i perspektivnosti istraživačkog centra na nacionalnoj i međunarodnoj razini. U skladu s tim, Simpozij pozdravlja mjere koje su poduzete za povećanje mobilnosti istraživača u okviru tekuće reforme znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Institut za oceanografiju i ribarstvo, kao potencijalni budući nacionalni centar izvrsnosti u znanosti, već sada sudjeluje u većem broju međunarodnih projekata, programa i aktivnosti, koje će u budućnosti biti pojačane i produbljene u skladu sa Strategijom razvoja Instituta za razdoblje 2011.-2020. Realizacija zacrtanih strateških opredjeljenja će doprinijeti da Institut za oceanografiju i ribarstvo postane nezaobilazni partner u istraživanjima mora na Jadranu i Sredozemlju, slijedeći tradiciju izvrsnosti u istraživanjima koja se kontinuirano odvijaju u Institutu tijekom 80 godina njegovog djelovanja u različitim okruženjima, državama i uređenjima.
Skip to content