Dinoflagelati

Carstvo PROTOCTISTA
Odjel DINOPHYTA

Dinoflagelati su uz dijatomeje najvažniji predstavnici mikrofitoplanktona (sa stanicama većim od 20 ?m), ali i nanoplanktona (sa stanicama između 5-20 ?m). Poznato je oko 2000 recentnih vrsta koje su svedene u jedan razred i 8 redova. Naseljavaju morske, slatke i braktične vode. Pretežno su planktonski, iako su poznati i bentoski predstavnici. Najzastupljeniji su u toplim morima, a u temperiranim su morima brojniji u toplijem dijelu godine.

Stanice dinoflagelata nemaju staničnu stijenku, nego se na površini stanice nalazi omotač karakterističan samo za ovu skupinu – amfijezma. Ako je amfijezma tvrda često se naziva oklopom ili tekom, a takve dinofite nazivamo tekatnim.

Površina mladih stanica s vanjske strane se sastoji od plazmaleme i s unutrašnje strane od vezikula u kojima se kod oklopljenih vrsta stvaraju celulozne ploče. Vrste čije stanice nemaju celulozne ploče nazivamo netekatnim ili golim, a kod njih su vezikule prazne.

Najveći dio organizama ima gornju i donju polovicu (epitheca i hypotheca) koje razdvaja poprečna brazda ili pojas (cingulum). Na ventralnoj strani on se siječe s uzdužnom brazdom ili žlijebom (sulcus). Iz sjecišta izlaze bičevi i to transverzalni koji se pokreće unutar poprečne brazde i rotira stanicu, te uzdužni bič, koji stanicu pokreće naprijed.

Oklopljeni dinoflagelati se međusobno razlikuju po broju i rasporedu pločica u oklopu, te se na taj način određuje rod i vrsta. Za razliku od njih, gole dinoflagelate je neophodno određivati u živom stanju, jer se međusobno razlikuju po obliku, načinu kretanja i po obliku i broju kromatofora.

Za dinoflagelate je karakteristična velika jezgra (dinokarion) s trajno kondenziranim kromosomima. Stanice imaju vakuoliziranu jezgru. Kao rezervnu hranu proizvode škrob ili lipidne kapljice.

Veličina dinoflagelata se kreće u rasponu od 5?m do 2 mm.

Od pigmenata važni su klorofil a i klorofil c, a od karotenoida najvažniji su peridinin, dinoksantin i diadinoksantin. Oni dinoflagelati koji sadrže kromatofore ne moraju biti samo autotrofni već mogu činiti prijelaz prema heterotrofnim dinoflagelatima odnosno mogu imati bezbojne plastide. Te organizme nazivamo miksotrofima.

Dinoflagelati imaju mogućnost brze reprodukcije, i u određenim uvjetima, mogu stvoriti veliku gustoću jedinki pa njihova crvenkasto-smeđa boja postane vidljiva na moru. Razmnožavaju se uzdužnom diobom stanice. Često je vegetativno razmnožavanje s pomoću nepokretnih spora, tako da stanični protoplast stvori pojedinačnu aplanosporu. Oklopljeni dinoflagelati koriste dva načina pri diobi: 1) roditeljska stanica odbaci oklop, nakon čega se podijeli i svaki dio stvara novu teku, 2)dijeljenje roditeljske teke u dva dijela, te svaka nova stanica zadrži polovicu teke, sintetizirajući izgubljenu polovicu.

Potvrđeno je da mnogi dinoflagelati imaju mogućnost spolnog načina reprodukcije, češće izogamije, a rjeđe anizogamije. Spolno razmnožavanje gametama obično završava stadijem cista.

U mnogih dinofita susrećemo bioluminiscenciju, pa se ova skupina često naziva svijetlećim bičašima.

Dinoflagelati su većinom jako dobri plivači kojima su svojstvene dnevne vertikalne migracije. Danju su stanice blizu površine, gdje se koriste svjetlosnom energijom za fotosintezu. Noću stanice migriraju u dublje slojeve, gdje upijaju i skladište višak nutrijenata.

Dinoflagelati zauzimaju važno mjesto u evoluciji jer postoje pretpostavke da su jedan od prijelaznih stadija biljnog svijeta prema životinjskom.

Alexandrium minutum
Odjel: Dinophyta
Razred: Dinophyceae (syn. Peridineae)
Red: Gonyaulacales
Šifra: almi
Opis: Stanice su male, variraju u obliku od sferičnog do elipsoidalnog s antapikalnim zaravnjenim dijelom. Stanice se pojavljuju uglavnom pojedinačno ili rijetko u parovima. Prisutna je mala ventralna pora. Epiteka je polueliptična, u obliku čunja s konveksnim stranama, i veća je od hipoteke.
Stanična stijenka: Nema je. Na površini se nalazi amfijezma, kao modifikacija periplasta.
Organizacija: Pojedinačne stanice
Pigmenti: Klorofil a, diadinoksantin, peridinin
Veličina: od 17 do 25 μm (u promjeru )
Stanište: More
Ishrana: Autotrofni organizam
Rezervna tvar: Škrob
Razmnožavanje: Spolno (izogamija i anizogamija), nespolno - uzdužnom diobom stanica
Rasprostranjenost: Tople, umjerene, obalne vode. Javlja se i u estuarijima.
Toksičnost: Toksična vrsta
Način određivanja vrste: Metoda mikroskopiranja inverznim mikroskopom prema Uthermohlu (1958.)
 
Alexandrium tamarense syn. Gonyaulax tamarensis
Odjel: Dinophyta
Razred: Dinophyceae (syn. Peridineae)
Red: Gonyaulacales
Šifra: alta
Opis: Male do srednje velike stanice, različitog oblika i veličine. Kod tipičnih jedinki epiteka je uglavnom čunjastog oblika s malim izbočinama. Hipoteka je prilično trapezoidnog oblika i odzada je konkavna. Obično je lijeva strana duža od desne, a profil hipoteke je nakrivljen.
Stanična stijenka: Nema je. Na površini se nalazi amfijezma, kao modifikacija periplasta.
Organizacija: Pojedinačne stanice ili u parovima
Pigmenti: Klorofil a, diadinoksantin, peridinin
Veličina: od 25 do 46 ( dužina u mikrometrima)
Stanište: More
Ishrana: Autotrofni organizam
Rezervna tvar: Škrob
Razmnožavanje: Spolno (izogamija i anizogamija), nespolno - uzdužnom diobom stanica
Rasprostranjenost: Široko rasprostranjena vrsta
Toksičnost: Toksična vrsta
Način određivanja vrste: Metoda mikroskopiranja inverznim mikroskopom prema Uthermohlu (1958.)
 
Amphidinium carterae
Odjel: Dinophyta
Razred: Dinophyceae (syn. Peridineae)
Red: Gymnodiniales
Šifra: amca
Opis: Kloroplasti su smješteni uglavnom parijetalno uz centralni pirenoid, i nemaju puno pigmenta. Površina stanice je s glikokaliksom. Stanice su male, eliptične do okrugle s premedijalnim cingulumom Y oblika sa sulkusom. Cingulum nije potpun. Epiteka je asimetrična i usmjerena lijevo. Stanice su dorzoventralno spljoštene.
Stanična stijenka: Nema je. Na površini se nalazi amfijezma, kao modifikacija periplasta.
Organizacija: Pojedinačne stanice
Pigmenti: Klorofil a, diadinoksantin, peridinin
Veličina: od 12 do 20 ( dužina u mikrometrima)
Stanište: More
Ishrana: Autotrofna
Rezervna tvar: Škrob
Razmnožavanje: Spolno (izogamija i anizogamija), nespolno - uzdužnom diobom stanica
Rasprostranjenost: Kozmopolit u umjerenim i tropskim vodama
Toksičnost: Toksična vrsta za ribe
Način određivanja vrste: Metoda mikroskopiranja inverznim mikroskopom prema Uthermohlu (1958.)
 
Amphidinium schröderi
Odjel: Dinophyta
Razred: Dinophyceae (syn. Peridineae)
Red: Gymnodiniales
Šifra: amsc
Opis: Prednji dio tijela jako malen, asimetričan, ventralno šiljast, uži od stražnjeg dijela tijela, dorzalni dio je viši od ventralnog. Dorzoventralno gledano stanica je manje stisnuta, tj. zbijena. Prema straga završava ravnomjerno s konveksnim stranama u jedan stožasti vrh. Cjelovito gledajući stanicu i to dorzoventralno, vidi se da nije simetrična, lijevi dio je nešto viši. Cingulum je u obliku ovratnika, jako je dubok, a rubovi su mu u obliku usana. Kromatofori su brojni, žuto-zelene boje.
Stanična stijenka: Nema je. Na površini se nalazi amfijezma, kao modifikacija periplasta.
Organizacija: Pojedinačne stanice
Pigmenti: Klorofil a, diadinoksantin, peridinin
Veličina: od 18 do 20 ( dužina u mikrometrima)
Stanište: More
Ishrana: Autotrofna
Rezervna tvar: Škrob
Razmnožavanje: Spolno (izogamija i anizogamija), nespolno - uzdužnom diobom stanica
Rasprostranjenost: Od Tršćanskog zaljeva do Otrantskih vrata, pogotovo na istočnoj strani Jadrana
Toksičnost: Nije toksična
Način određivanja vrste: Metoda mikroskopiranja inverznim mikroskopom prema Uthermohlu (1958.)
 
Ceratium furca
Odjel: Dinophyta
Razred: Dinophyceae (syn. Peridineae)
Red: Peridiniales
Šifra: cefu
Opis: Stanice su dorzoventralno spljoštene, a ventralno udubljene. Od "tijela" stanice izlaze dva do četiri šuplja, otvorena ili zatvorena nastavka ili "roga". Apikalni nastavak grade apikalne ploče, a antapikalni nastavak grade postcingularne i antapikalne ploče. Dva antapikalna nastavka protežu se paralelno ili se lagano odvajaju. Desni je kraći od lijevog. Epiteka postupno prelazi u apikalni nastavak.
Stanična stijenka: Nema je. Na površini se nalazi amfijezma, kao modifikacija periplasta.
Organizacija: Pojedinačne stanice
Pigmenti: Klorofil a, diadinoksantin, peridinin
Veličina: od 70 do 200 ( dužina u mikrometrima)
Stanište: More
Ishrana: Autotrofni organizam
Rezervna tvar: Škrob
Razmnožavanje: Spolno (izogamija i anizogamija), nespolno - uzdužnom diobom stanica
Rasprostranjenost: Široko rasprostranjena vrsta
Toksičnost: Nije toksična
Način određivanja vrste: Metoda mikroskopiranja inverznim mikroskopom prema Uthermohlu (1958.)
 
Ceratium tripos
Odjel: Dinophyta
Razred: Dinophyceae (syn. Peridineae)
Red: Peridiniales
Šifra: cetr
Opis: Epiteka je trokutasta iz koje se uzdiže ravan apikalni nastavak. Antapikalni nastavci gotovo su paralelni s apikalnim nastavkom, ili je desni nastavak usmjeren više prema desno.
Stanična stijenka: Nema je. Na površini se nalazi amfijezma, kao modifikacija periplasta.
Organizacija: Pojedinačne stanice
Pigmenti: Klorofil a, diadinoksantin, peridinin
Veličina: od 195 do 360 ( dužina u mikrometrima)
Stanište: More
Ishrana: Autotrofni organizam
Rezervna tvar: Škrob
Razmnožavanje: Spolno (izogamija i anizogamija), nespolno - uzdužnom diobom stanica
Rasprostranjenost: Široko rasprostranjena vrsta
Toksičnost: Nije toksična
Način određivanja vrste: Metoda mikroskopiranja inverznim mikroskopom prema Uthermohlu (1958.)
 
Ceratocorys armata
Odjel: Dinophyta
Razred: Dinophyceae (syn. Peridineae)
Red: Gonyaulacales
Šifra: cear
Opis: Stanica je nepravilnog oblika. Amfijezma je čvrsta, s krupnim porama, uglata ili zaobljena, s karakterističnim okriljenim nastavcima. Epiteka je reducirana. Postoji pomak između krajeva cingula. Rubovi cingula su učvršćeni trnastim nastavcima. Apikalna pora je karakterističnog oblika. Na antapikalnom dijelu hipoteke nalaze se četiri kratka i čvrsta nastavka.
Stanična stijenka: Nema je. Na površini se nalazi amfijezma, kao modifikacija periplasta.
Organizacija: Pojedinačne stanice
Pigmenti: Klorofil a, diadinoksantin, peridinin
Veličina: od 110 do 150 ( dužina u mikrometrima)
Stanište: More
Ishrana: Autotrofni organizam
Rezervna tvar: Škrob
Razmnožavanje: Spolno (izogamija i anizogamija), nespolno - uzdužnom diobom stanica
Rasprostranjenost: Termofilna vrsta
Toksičnost: Nije toksična
Način određivanja vrste: Metoda mikroskopiranja inverznim mikroskopom prema Uthermohlu (1958.)

Dinophysis acuminata
Odjel: Dinophyta
Razred: Dinophyceae (syn. Peridineae)
Red: Dinophysiales
Šifra: diac
Opis: Stanice su duže nego šire. Na stražnjem zaokruženom rubu stanice postoje jedna do četiri kvržice. Lijevi se rub sulkusa proteže dalje od sredine stanice.
Stanična stijenka: Nema je. Na površini se nalazi amfijezma, kao modifikacija periplasta.
Organizacija: Pojedinačne stanice
Pigmenti: Klorofil a, diadinoksantin, peridinin
Veličina: od 40 do 60 ( dužina u mikrometrima)
Stanište: More
Ishrana: Autotrofni organizam
Rezervna tvar: Škrob
Razmnožavanje: Spolno (izogamija i anizogamija), nespolno - uzdužnom diobom stanica
Rasprostranjenost: U Europi uz obale Atlantika, te u zaljevima i estuarijima Sredozemnog mora
Toksičnost: Toksična vrsta
Način određivanja vrste: Metoda mikroskopiranja inverznim mikroskopom prema Uthermohlu (1958.)
 
Dinophysis caudata
Odjel: Dinophyta
Razred: Dinophyceae (syn. Peridineae)
Red: Dinophysiales
Šifra: dica
Opis: Prednji rub cingula je s jasno prepoznatljivom ljevkastom strukturom. Ima apikalnu poru. Hipoteka je na stražnjem kraju prstoliko sužena.
Stanična stijenka: Nema je. Na površini se nalazi amfijezma, kao modifikacija periplasta.
Organizacija: Pojedinačne stanice
Pigmenti: Klorofil a, diadinoksantin, peridinin
Veličina: od 70 do 110 ( dužina u mikrometrima)
Stanište: More
Ishrana: Autotrofni organizam
Rezervna tvar: Škrob
Razmnožavanje: Spolno (izogamija i anizogamija), nespolno - uzdužnom diobom stanica
Rasprostranjenost: Termofilna , neritička i estuarska vrsta
Toksičnost: Toksična vrsta
Način određivanja vrste: Metoda mikroskopiranja inverznim mikroskopom prema Uthermohlu (1958.)
 
Dinophysis fortii
Odjel: Dinophyta
Razred: Dinophyceae (syn. Peridineae)
Red: Dinophysiales
Šifra: difo
Opis: Hipoteka je nesimetrično jajolika, najšira u stražnjem dijelu. Lijevi se rub sulkusa proteže do 4/5 dužine hipoteke. Razvijen je i desni rub sulkusa. Površina stanice pokrivena je velikim i gusto raspoređenim porama.
Stanična stijenka: Nema je. Na površini se nalazi amfijezma, kao modifikacija periplasta.
Organizacija: Pojedinačne stanice
Pigmenti: Klorofil a, diadinoksantin, peridinin
Veličina: od 62 do 66 ( dužina u mikrometrima)
Stanište: More
Ishrana: Autotrofni organizam
Rezervna tvar: Škrob
Razmnožavanje: Spolno (izogamija i anizogamija), nespolno - uzdužnom diobom stanica
Rasprostranjenost: Široko rasprostranjena
Toksičnost: Toksična vrsta
Način određivanja vrste: Metoda mikroskopiranja inverznim mikroskopom prema Uthermohlu (1958.)
 
Dinophysis rotundata syn.Phalacroma rotundatum
Odjel: Dinophyta
Razred: Dinophyceae (syn. Peridineae)
Red: Dinophysiales
Šifra: diro
Opis: Drugi i treći potporni nastavak lijevog sulkalnog ruba su jednaki.
Stanična stijenka: Nema je. Na površini se nalazi amfijezma, kao modifikacija periplasta.
Organizacija: Pojedinačne stanice
Pigmenti: Klorofil a, diadinoksantin, peridinin
Veličina: od 36 do 56 ( dužina u mikrometrima)
Stanište: More
Ishrana: Heterotrofni organizam
Rezervna tvar: Škrob
Razmnožavanje: Spolno (izogamija i anizogamija), nespolno - uzdužnom diobom stanica
Rasprostranjenost: Široko rasprostranjena
Toksičnost: Toksična vrsta
Način određivanja vrste: Metoda mikroskopiranja inverznim mikroskopom prema Uthermohlu (1958.)
 
Dinophysis sacculus
Odjel: Dinophyta
Razred: Dinophyceae (syn. Peridineae)
Red: Dinophysiales
Šifra: disa
Opis: Stanice su duže nego šire. Na stražnjem zaokruženom rubu stanice postoje jedna do četiri kvržice. Lijevi se rub sulkusa proteže dalje od sredine stanice.
Stanična stijenka: Nema je. Na površini se nalazi amfijezma, kao modifikacija periplasta.
Organizacija: Pojedinačne stanice
Pigmenti: Klorofil a, diadinoksantin, peridinin
Veličina: od 40 do 60 ( dužina u mikrometrima)
Stanište: More
Ishrana: Autotrofni organizam
Rezervna tvar: Škrob
Razmnožavanje: Spolno (izogamija i anizogamija), nespolno - uzdužnom diobom stanica
Rasprostranjenost: U Europi uz obale Atlantika, te u zaljevima i estuarijima Sredozemnog mora
Toksičnost: Toksična vrsta
Način određivanja vrste: Metoda mikroskopiranja inverznim mikroskopom prema Uthermohlu (1958.)
 
Dinophysis tripos
Odjel: Dinophyta
Razred: Dinophyceae (syn. Peridineae)
Red: Dinophysiales
Šifra: ditr
Opis: Stanica se na stražnjem kraju dijeli na dva dijela V-oblika.
Stanična stijenka: Nema je. Na površini se nalazi amfijezma, kao modifikacija periplasta.
Organizacija: Pojedinačne stanice
Pigmenti: Klorofil a, diadinoksantin, peridinin
Veličina: od 90 do 125 ( dužina u mikrometrima)
Stanište: More
Ishrana: Autotrofni organizam
Rezervna tvar: Škrob
Razmnožavanje: Spolno (izogamija i anizogamija), nespolno - uzdužnom diobom stanica
Rasprostranjenost: Termofilna , neritička vrsta
Toksičnost: Toksična vrsta
Način određivanja vrste: Metoda mikroskopiranja inverznim mikroskopom prema Uthermohlu (1958.)
 
Goniodoma sphaericum
Odjel: Dinophyta
Razred: Dinophyceae (syn. Peridineae)
Red: Peridiniales
Šifra: gosp
Opis: Stanice su naborane i sferične s istaknutim porama.
Stanična stijenka: Nema je. Na površini se nalazi amfijezma, kao modifikacija periplasta.
Organizacija: Pojedinačne stanice
Pigmenti: Klorofil a, diadinoksantin, peridinin
Veličina: od 42 do 65 ( dužina u mikrometrima)
Stanište: More
Ishrana: Autotrofni organizam
Rezervna tvar: Škrob
Razmnožavanje: Spolno (izogamija i anizogamija), nespolno - uzdužnom diobom stanica
Rasprostranjenost: Široko rasprostranjena vrsta
Toksičnost: Nije toksična
Način određivanja vrste: Metoda mikroskopiranja inverznim mikroskopom prema Uthermohlu (1958.)
 
Gymnodinium fusus
Odjel: Dinophyta
Razred: Dinophyceae (syn. Peridineae)
Red: Gymnodiniales
Šifra: gyfu
Opis: Tijelo ove vrste je asimetrično, vretenastog oblika, lako promjenjivo, najšire je u sredini. Nasuprot oba kraja stanice nalazi se suženi trup s vrlo promjenjivim konturama, stožastog oblika, a završava s oštrim vrhom. Cingulum leži medijalno i opisuje blago strmu spiralu.
Stanična stijenka: Nema je. Na površini se nalazi amfijezma, kao modifikacija periplasta.
Organizacija: Pojedinačne stanice
Pigmenti: Klorofil a, diadinoksantin, peridinin
Veličina: od 54 do 65 ( dužina u mikrometrima)
Stanište: More
Ishrana: Autotrofna
Rezervna tvar: Škrob
Razmnožavanje: Spolno (izogamija i anizogamija), nespolno - uzdužnom diobom stanica
Rasprostranjenost: Kozmopolit, neritička i oceanska vrsta
Toksičnost: Nije toksična
Način određivanja vrste: Metoda mikroskopiranja inverznim mikroskopom prema Uthermohlu (1958.)
 
Gymnodinium Paulseni
Odjel: Dinophyta
Razred: Dinophyceae (syn. Peridineae)
Red: Gymnodiniales
Šifra: gypa
Opis: Obris oblika stanice je šiljasto-ovalan, dorzoventralno je tijelo malo zbijeno. Trup je manji, simetričan, u obliku kape, s konkavnim stranama. Apex je zaobljen, uži od stražnjeg dijela tijela. Stražnji dio nije zbijen, postrance je jače građe, konveksan je, šiljast i napola ovalan. Antapex je slabo zaobljen. Cingulum je u obliku križa, dubok je i širok.
Stanična stijenka: Nema je. Na površini se nalazi amfijezma, kao modifikacija periplasta.
Organizacija: Pojedinačne stanice
Pigmenti: Klorofil a, diadinoksantin, peridinin
Veličina: od 20 do 37 ( dužina u mikrometrima)
Stanište: More
Ishrana: Autotrofna
Rezervna tvar: Škrob
Razmnožavanje: Spolno (izogamija i anizogamija), nespolno - uzdužnom diobom stanica
Rasprostranjenost: Sjeverna polovica Jadrana
Toksičnost: Nije toksična
Način određivanja vrste: Metoda mikroskopiranja inverznim mikroskopom prema Uthermohlu (1958.)
 
Gyrodinium fusiforme
Odjel: Dinophyta
Razred: Dinophyceae (syn. Peridineae)
Red: Gymnodiniales
Šifra: gyfu
Opis: Netekatne stanice imaju različit oblik. Cingul je pomaknut za više od petine dužine stanice. Stanice su sa zašiljenim epikonusom i hipokonusom. Stanica je više od triput duža nego široka, i pokrivena je uzdužnim strijama.
Stanična stijenka: Nema je. Na površini se nalazi amfijezma, kao modifikacija periplasta.
Organizacija: Pojedinačne stanice
Pigmenti: Klorofil a, diadinoksantin, peridinin
Veličina: od 50 do 125 ( dužina u mikrometrima)
Stanište: More
Ishrana: Heterotrofni organizam
Rezervna tvar: Škrob
Razmnožavanje: Spolno (izogamija i anizogamija), nespolno - uzdužnom diobom stanica
Rasprostranjenost: Sjeverno ledeno more, Jadran, Barentsovo more
Toksičnost: Nije toksična
Način određivanja vrste: Metoda mikroskopiranja inverznim mikroskopom prema Uthermohlu (1958.)
 
Lingulodinium polyedricum syn. Gonyaulax polyedra
Odjel: Dinophyta
Razred: Dinophyceae (syn. Peridineae)
Red: Gonyaulacales
Šifra: lipo
Opis: Amfijezma je čvrsta, poliedričnog oblika, bez antapikalnih trnastih nastavaka i apikalnog nastavka. Pore trihocista pravilno su raspoređene. Prva je apikalna ploča sužena. Ističe se prva proširena interkalarna ploča s prednje, desne strane epiteke, dok je druga interkalarna ploča sužena kao i prva apikalna. Ova vrsta ima svojstvo bioluminiscencije. Prilikom cvjetanja oboji more u crveno (peridinin).
Stanična stijenka: Nema je. Na površini se nalazi amfijezma, kao modifikacija periplasta.
Organizacija: Pojedinačne stanice
Pigmenti: Klorofil a, diadinoksantin, peridinin
Veličina: od 33 do 38 ( dužina u mikrometrima)
Stanište: More
Ishrana: Autotrofni organizam
Rezervna tvar: Škrob
Razmnožavanje: Spolno (izogamija i anizogamija), nespolno - uzdužnom diobom stanica
Rasprostranjenost: Umjereno topla mora
Toksičnost: Toksična vrsta
Način određivanja vrste: Metoda mikroskopiranja inverznim mikroskopom prema Uthermohlu (1958.)
 
Noctiluca scintilans syn. Noctiluca miliaris
Odjel: Dinophyta
Razred: Dinophyceae (syn. Peridineae)
Red: Noctilucales
Šifra: nosc
Opis: Netekatna, okruglasta, velika stanica. Prisutni su po jedan bič i jedan tentakul, koji izlaze iz ventralnog žlijeba na koji se nastavlja citostom. Ne razlikuju se epiteka i hipoteka, a sulkus je razvijen u citostom. Velika jezgra prisutna je blizu citostoma, a od nje se šire citoplazmatski nastavci prema rubu stanice. Posjeduje svojstvo bioluminiscencije.
Stanična stijenka: Nema je. Na površini se nalazi amfijezma, kao modifikacija periplasta.
Organizacija: Pojedinačne stanice
Pigmenti: Klorofil a, diadinoksantin, peridinin
Veličina: od 200 do 2000 ( dužina u mikrometrima)
Stanište: More
Ishrana: Heterotrofni organizam
Rezervna tvar: Škrob
Razmnožavanje: Spolno (izogamija i anizogamija), nespolno - uzdužnom diobom stanica
Rasprostranjenost: Široko rasprostranjena, neritička vrsta
Toksičnost: Nije toksična
Način određivanja vrste: Metoda mikroskopiranja inverznim mikroskopom prema Uthermohlu (1958.)
 
Oxytoxum scolopax
Odjel: Dinophyta
Razred: Dinophyceae (syn. Peridineae)
Red: Peridiniales
Šifra: oxsc
Opis: Vretenasta stanica s ušiljenim krajeviam. Epiteka je glavičasta i oko triput kraća od hipoteke. Hipoteka ima uzdužne strije.
Stanična stijenka: Nema je. Na površini se nalazi amfijezma, kao modifikacija periplasta.
Organizacija: Pojedinačne stanice
Pigmenti: Klorofil a, diadinoksantin, peridinin
Veličina: od 18 do 20 ( dužina u mikrometrima)
Stanište: More
Ishrana: Autotrofni organizam
Rezervna tvar: Škrob
Razmnožavanje: Spolno (izogamija i anizogamija), nespolno - uzdužnom diobom stanica
Rasprostranjenost: Tople , umjerene i subtropske vode
Toksičnost: Nije toksična
Način određivanja vrste: Metoda mikroskopiranja inverznim mikroskopom prema Uthermohlu (1958.)
 
Prorocentrum micans
Odjel: Dinophyta
Razred: Desmophyceae (syn.Desmocontae)
Red: Prorocentrales
Šifra: prmi
Opis: Amfijezma se sastoji od dviju celuloznih ploča, bez poprečne i uzdužne brazde. Na prednjem dijelu stanice, na desnoj valvi, postoje dvije pore s celuloznim pločicama. Kroz jednu od pora prolazi bič, a kroz drugu stanica luči organsku tvar. Valva je nejednako bikonveksna, s jakim trnom i pokrivena plitkim udubinama i porama.
Stanična stijenka: Nema je. Na površini se nalazi amfijezma, kao modifikacija periplasta.
Organizacija: Pojedinačne stanice
Pigmenti: Klorofil a, diadinoksantin, peridinin
Veličina: od 35 do 70 ( dužina u mikrometrima)
Stanište: More
Ishrana: Autotrofni organizam (fotosinteza)
Rezervna tvar: Škrob
Razmnožavanje: Spolno (izogamija i anizogamija), nespolno - uzdužnom diobom stanica
Rasprostranjenost: Kozmopolitska vrsta
Toksičnost: Nije toksična
Način određivanja vrste: Metoda mikroskopiranja inverznim mikroskopom prema Uthermohlu (1958.)
 
Prorocentrum minimum
Odjel: Dinophyta
Razred: Desmophyceae (syn.Desmocontae)
Red: Prorocentrales
Šifra: prmn
Opis: Male srcolike stanice, s jedva zamjetljivim apikalnim trnom, a po površini pokrivene mnogobrojnim trnićima poput papila.
Stanična stijenka: Nema je. Na površini se nalazi amfijezma, kao modifikacija periplasta.
Organizacija: Pojedinačne stanice
Pigmenti: Klorofil a, diadinoksantin, peridinin
Veličina: od 14 do 22 ( dužina u mikrometrima)
Stanište: More
Ishrana: Autotrofni organizam (fotosinteza)
Rezervna tvar: Škrob
Razmnožavanje: Spolno (izogamija i anizogamija), nespolno - uzdužnom diobom stanica
Rasprostranjenost: Kozmopolitska vrsta, neritička, učestala u estuarijima
Toksičnost: Sumnjivo toksična
Način određivanja vrste: Metoda mikroskopiranja inverznim mikroskopom prema Uthermohlu (1958.)
 
Protoperidinium bispinum
Odjel: Dinophyta
Razred: Dinophyceae (syn. Peridineae)
Red: Peridiniales
Šifra: prbi
Opis: Stanice su jako niske, obrisi trupa su u obliku slova S. Donji dio tijela je u obliku zdjele. Apex nižeg dijela trupa je u obliku piramide. Stražnji kraj je zaravnjen ili okruglo izbočen, s dvije kratke bodlje u obliku stožca. Cingulum je izdubljen, malo zakrenut u desnu stranu.
Stanična stijenka: Nema je. Na površini se nalazi amfijezma, kao modifikacija periplasta.
Organizacija: Pojedinačne stanice.
Pigmenti: Klorofil a, diadinoksantin, peridinin
Veličina: od 19 do 22 ( dužina u mikrometrima)
Stanište: More
Ishrana: Heterotrofni organizam
Rezervna tvar: Škrob
Razmnožavanje: Spolno ( izogamija i anizogamija), nespolno - uzdužnom diobom stanica
Rasprostranjenost: Jadran
Toksičnost: Nije toksična
Način određivanja vrste: Metoda mikroskopiranja inverznim mikroskopom prema Uthermohlu (1958.)
 
Protoperidinium crassipes
Odjel: Dinophyta
Razred: Dinophyceae (syn. Peridineae)
Red: Peridiniales
Šifra: prcr
Opis: Velika stanica, gotovo okrugla u poprečnom presjeku, ventralno je udubljena. Desni antapikalni nastavak duži je od lijevoga. Fagotrofna i termofilna vrsta.
Stanična stijenka: Nema je. Na površini se nalazi amfijezma, kao modifikacija periplasta.
Organizacija: Pojedinačne stanice
Pigmenti: Klorofil a, diadinoksantin, peridinin
Veličina: od 80 do 100 ( dužina u mikrometrima)
Stanište: More
Ishrana: Heterotrofni organizam
Rezervna tvar: Škrob
Razmnožavanje: Spolno (izogamija i anizogamija), nespolno - uzdužnom diobom stanica
Rasprostranjenost: Široko rasprostranjena vrsta
Toksičnost: Toksična vrsta
Način određivanja vrste: Metoda mikroskopiranja inverznim mikroskopom prema Uthermohlu (1958.)
 
Protoperidinium divergens
Odjel: Dinophyta
Razred: Dinophyceae (syn. Peridineae)
Red: Peridiniales
Šifra: prdi
Opis: Antapikalni nastavci se razilaze. Epiteka je ventralno udubljena. Površina je pokrivena bodljama.
Stanična stijenka: Nema je. Na površini se nalazi amfijezma, kao modifikacija periplasta.
Organizacija: Pojedinačne stanice
Pigmenti: Klorofil a, diadinoksantin, peridinin
Veličina: od 75 do 85 ( dužina u mikrometrima)
Stanište: More
Ishrana: Heterotrofni organizam
Rezervna tvar: Škrob
Razmnožavanje: Spolno (izogamija i anizogamija), nespolno - uzdužnom diobom stanica
Rasprostranjenost: Široko rasprostranjena
Toksičnost: Nije toksična
Način određivanja vrste: Metoda mikroskopiranja inverznim mikroskopom prema Uthermohlu (1958.)
 
Protoperidinium granii
Odjel: Dinophyta
Razred: Dinophyceae (syn. Peridineae)
Red: Peridiniales
Šifra: prgr
Opis: Oblik stanice ove vrste je jako varijabilan i teško je sa sigurnošću opisati. Cingulum je ravan kod jedinki s zaobljenom regijom cinguluma, i kod jedinki sa šupljom i klinastom regijom. Svi prijelazni oblici postoje.
Stanična stijenka: Nema je. Na površini se nalazi amfijezma, kao modifikacija periplasta.
Organizacija: Pojedinačne stanice
Pigmenti: Klorofil a, diadinoksantin. peridinin
Veličina: od 20 do 24 μm (u promjeru )
Stanište: More
Ishrana: Heterotrofni organizam
Rezervna tvar: Škrob
Razmnožavanje: Spolno (izogamija i anizogamija), nespolno - uzdužnom diobom stanica
Rasprostranjenost: Kozmopolit, živi i u toplim i u hladnim morima
Toksičnost: Nije toksična
Način određivanja vrste: Metoda mikroskopiranja inverznim mikroskopom prema Uthermohlu (1958.)
 
Protoperidinium minusculum syn. Protoperidinium bipes
Odjel: Dinophyta
Razred: Dinophyceae (syn. Peridineae)
Red: Peridiniales
Šifra: prmi
Opis: Prednji rog je jako razvijen. Stražnji rogovi imaju bodlju.
Stanična stijenka: Nema je. Na površini se nalazi amfijezma, kao modifikacija periplasta.
Organizacija: Pojedinačne stanice
Pigmenti: Klorofil a, diadinoksantin, peridinin
Veličina: od 20 do 35 ( dužina u mikrometrima)
Stanište: More
Ishrana: Heterotrofni organizam
Rezervna tvar: Škrob
Razmnožavanje: Spolno (izogamija i anizogamija), nespolno - uzdužnom diobom stanica
Rasprostranjenost: Atlantik, Mediteran
Toksičnost: Nije toksična
Način određivanja vrste: Metoda mikroskopiranja inverznim mikroskopom prema Uthermohlu (1958.)
 
Protoperidinium oceanicum
Odjel: Dinophyta
Razred: Dinophyceae (syn. Peridineae)
Red: Peridiniales
Šifra: proc
Opis: Dugi apikalni i antapikalni nastavci. Cingul je okrugao.
Stanična stijenka: Nema je. Na površini se nalazi amfijezma, kao modifikacija periplasta.
Organizacija: Pojedinačne stanice
Pigmenti: Klorofil a, diadinoksantin, peridinin
Veličina: od 110 do 200 ( dužina u mikrometrima)
Stanište: More
Ishrana: Heterotrofni organizam
Rezervna tvar: Škrob
Razmnožavanje: Spolno (izogamija i anizogamija), nespolno - uzdužnom diobom stanica
Rasprostranjenost: Vrsta otvorenog mora, preferira umjerena, topla i tropska mora
Toksičnost: Nije toksična
Način određivanja vrste: Metoda mikroskopiranja inverznim mikroskopom prema Uthermohlu (1958.)
 
Protoperidinium steinii
Odjel: Dinophyta
Razred: Dinophyceae (syn. Peridineae)
Red: Peridiniales
Šifra: prst
Opis: Kruškolika stanica sa zaobljenom epitekom od koje se pruža apikalni nastavak. Zaokružena hipoteka nosi dva ravna trnasta nastavka koji se lagano odmiču.
Stanična stijenka: Nema je. Na površini se nalazi amfijezma, kao modifikacija periplasta.
Organizacija: Pojedinačne stanice
Pigmenti: Klorofil a, diadinoksantin, peridinin
Veličina: od 39 do 60 ( dužina u mikrometrima)
Stanište: More
Ishrana: Heterotrofni organizam
Rezervna tvar: Škrob
Razmnožavanje: Spolno (izogamija i anizogamija), nespolno - uzdužnom diobom stanica
Rasprostranjenost: Široko rasprostranjena vrsta
Toksičnost: Nije toksična
Način određivanja vrste: Metoda mikroskopiranja inverznim mikroskopom prema Uthermohlu (1958.)
 
Skip to content