Neke dinamičke i biološke karakteristike Jadrana i drugih bazena istočnog Mediterana

Sažetak

        U radu se iznosi model koji može poslužiti za predskazivanje sekundarne proizvodnje u Jadranu kao i njegova moguća primjena na druge bazene isto­čnog Mediterana.

        Klimatski faktori, kao gradijenti tlaka zraka i led u sjevernom Atlantiku, utječu na neke oceanografske parametre u Jadranu. Značajan faktor je i nejednaka advekcija istočne intermedijarne vode u Jadran koja donosi u ovo more znatne količine hranjivih soli i tako utječe na visinu primarne proizvodnje. Na osnovi nekih pretpostavki o brzini struja i njihovoj raspodjeli učinjen je proračun srednjeg godišnjeg ulaza i izlaza vode u Otrantskim vratima. Taj porast je istog reda veličine s doprinosom rijeka. Proračun je pokazao da se voda u Jadranu obnovi u pet ili nešto više godina.

        Neka opažanja ukazala su da kokolitineje mogu biti promatrane kao indikatorska grupa istočne intermedijarne vode. Njihov postotak unutar ukupnog fitoplanktona može ukazivati na specifičan odnos između silikata, nitrata i fosfata u moru. Istovremeno je nađena visoka primarna proizvodnja. Stati­stičke analize ukazuju da se promjene klimatskih faktora odrazuju na visini primarne i sekundarne proizvodnje, ali na posljednjoj s pomakom od tri go­dine. Analiza ukupnog godišnjeg ulova ribe za čitav istočni Mediteran poka­zala je da i on može ovisiti o istim klimatskim faktorima. Oni su od velikog značenja jer reguliraju intenzitet horizontalne i vertikalne izmjene vode i količinu hranjivih soli.