Morfometrija i dijagnoza populacije raže kamenice, Raja clavata L, u Jadranu

Sažetak

       U radu se iznose rezultati morfometrijskih analiza populacije raže kame­nice, Raja clavata L., u Jadranskom moru i na osnovu toga daje se dijagnoza populacije.

       Analizom morfometrijskih karaktera obuhvaćena su 52 primjerka oba spola dužinskog raspona od 12.6 - 93,5 cm. Materijal je sakupljen u cijelom Jadranu.

      Analizirano je 15 tjelesnih proporcija (Sl. 1) koje se i inače uzimaju kod morfometrijske obrade ove grupe riba. Kod varijaciono-statističke obrade po­dataka izračunavane su mjere centralne tendencije i varijabilnosti.

      Opći pregled rezultata dobiven varijaciono-statističkom obradom morfo­metrijskih karakteristika dan je u tabelama 13 i 14. U tabeli 13 dan je opći pregled cjelokupnog materijala, a u tabeli 14 pregled morfometrijskih analiza odvojeno po spolovima.

       U pravilu širine raspona između minimalnih i maksimalnih vrijednosti mjerenih tjelesnih proporcija u postocima totalne dužine tijela kretale su se unutar uskih granica. Nešto širi raspon dobiven je jedino kod širine diska (13.03), preanalnog prostora (12.59) i dužine repa (12.59).

        Evidentna je razlika u širini raspona između spolova. U većini tjelesnih proporcija raspon je bio širi kod ženki nego kod mužjaka.

        Veće razlike između dobivenih srednjih vrijednosti mjerenih tjelesnih proporcija kod spolova zabilježene su kod širine i dužine diska, gdje su razlike iznosile nešto više od 1%, dok su u svim ostalim slučajevima razlike bile manje.

       U većini tjelesnih proporcija dobivene su veće vrijednosti aritmetičkih sredina kod ženki nego kod mužjaka.

       Statistički signifikantne razlike između aritmetičkih sredina mjerenih tjelesnih proporcija kod spolova zabilježene su kod dužine diska u postocima širine diska (t = 2.60) i većeg promjera oko (t = 3.75). Kod navedenih propor­cija dobivena je statički značajna razlika na razini značajnosti od 5% (P>0,05). Kod svih ostalih tjelesnih proporcija razlika u aritmetičkim sredinama između spolova nije bila statistički značajna.

      Vrijednosti koeficijenta varijabilnosti kod spolova kretale su se unutar granice od 2.11% do 14.57%, a kod ukupnog materijala od 2.28% do 13.09%.

       U većini tjelesnih proporcija ženke su varirale više od mužjaka. Razlike u varijabilnosti mjerenih tjelesnih proporcija između spolova bile su od 0.04% do 3.55%.

       Kod većine analiziranih tjelesnih proporcija uočena je bimodalnost. Kod dužine diska, širine diska, preanalnog prostora i dužine repa u postotku totalne dužine tijela bimodalnost je bila evidentna kako kod spolova tako i kod ukupnog materijala, dok kod ventralne dužine rostruma, interorbitalnog rastojanja i predusnog prostora postojala je razlika samo u modalitetu između spolova.

      Uzroke bimodalnosti kod navedenih tjelesnih proporcija treba tražiti s jedne strane u različitim relativnim odnosima tjelesnih proporcija uvjeto­vanih različitim uzrastom, a s druge strane u razlikama dužina istih tjelesnih proporcija kod spolova. Na slici 15 prikazana je frekvencija vrijednosti u po­stocima totalne dužine tijela onih tjelesnih proporcija kod kojih je uočena bimodalnost. Odvojeno su prikazane vrijednosti za primjerke oba spola to­talne dužine od 10-30 cm i 40-95 cm. Na grafičkom prikazu jasno se uočuje razlika u modalnosti između tih dviju dužinskih grupa. Kod primjeraka od 10-30 cm u preanalnom prostoru, zatim dužini i širini diska dobivene su niže modalne vrijednosti u postocima totalne dužine tijela, što znači da su te tje­lesne dimenzije kod riba ovih dužina manje od istih dimenzija kod većih primjeraka riba. Kod dužine repa dobiven je suprotan odnos; veće vrijednosti dobivene su kod većih primjeraka raže. Stoga bimodalnost ne možemo u ovom slučaju smatrati kao rezultat morfoloških razlika eventualno dviju subpopulacija raže kamenice s različitih područja Jadrana, već kao posljedica razlike u relativnom rastu tokom života.

        Na temelju prije iznesenog može se zaključiti da primjerci raže komenice ispod 30 i iznad 40 cm totalne dužine tijela pokazuju međusobno različite odnose tjelesnih dimenzija u odnosu na totalnu dužinu tijela. Kod manjih primjeraka raže tjelesne dimenzije su veće ili pak manje u odnosu na iste dimenzije kod većih primjeraka.

        Komparacija morfometrijskih podataka s podacima drugih autora, koja se odnose na druga mora, dana je u tabeli 15.