Hidrografske i produkcione prilike u Malostonskom zaljevu

Izvještaj o radu izvršenom prilikom izgradnje HE Trebišnjica

Sažetak

        U toku godine 1963/64. su u Malostonskom zaljevu na tri postaje (Kuta, Bistrina, Usko) poduzeta istraživanja tamošnjih hidrografskih prilika i izvr­šene kvantitativno-kvalitativne analize fito- i zooplanktona. Istraživanja ne­kih parametara su ponovljena 1967/68. godine, nakon radova na HE Trebišnjici samo što su bila vršena u nešto dužim vremenskim intervalima.

        Spomenuti građevinski radovi odrazili su se u vodenoj sredini Malostonskog zaljeva, naročito u uvali Bistrine. Smatra se da su zapažene promjene posljedica smanjenog donosa slatkih voda u području Bistrine (podmorska i druga vrela), s kopna (Hercegovine) zbog tamošnjih građevinskih zahvata. Tako su neke promjene zapažene u temperaturnim prilikama, u slanosti, pro­zirnosti. Količine hranjivih soli su u 1967/68. godini povećane u odnosu na prvi ciklus istraživanja.

       Data je bilanca soli za postaju Usko. Za istu postaju je data procjena organske produkcije metodom ∑ΔO₂—O’₂ i djelomično metodom ¹⁴C. Ukupna proizvodnja iznosila je 1,19 g C/m³/god. za istu postaju. Čista proizvodnja sačinjavala je 55,0% od ukupne proizvodnje.         

         Fitoplanktonom su bogatije nutarnje postaje od vanjske ali je sezonski ritam ujednačen na svima.

        Maksimum fitoplanktona se pojavljuje krajem lipnja te u rujnu i listopadu, a minimum zimi, od siječnja do ožujka. Godine 1967/68. je zapaženo povećanje produktivnosti voda zaljeva, povezano s porastom hranjivih tvari u zaljevu, a to je opet povezano s istom pojavom i u drugim dijelovima Jad­rana istih godina. To povišenje je utjecalo na pad prozirnosti vode zaljeva.

       Promjene u hidrografskim prilikama 1967/68. odrazile su se u vertikalnom rasporedu fitoplanktona iste godine.   

        Sastav fito- i zooplanktona karakterističan je za obalno područje istočne strane Jadrana.

        Na postajama Kuta i Bistrina dominiraju neritičke forme zooplanktona za razliku od postaje Usko gdje se pojavljuju i predstavnici šireg horizontal­nog rasprostranjenja. Na postaji Kuta je zapažena prisutnost nekih steno­termnih i stenohalinih vrsta za vrijeme zime i početkom proljeća, što s jedne strane pokazuje znatan utjecaj voda Neretvanskog kanala, a s druge veću zaslađenost voda Bistrine. 

       Konstatirane razlike srednjih godišnjih vrijednosti kvantitete zooplanktona na pojedinim postajama podudaraju se jedino s njihovim stupnjem sla­nosti, te se pretpostavlja da je taj faktor mogao biti jedan od važnijih regu­latora veličine zooplanktonske biomase u vodama Malostonskog zaljeva.