Prilozi poznavanju biologije i ekologije raže kamenice (Raja clavata L.) i raže modropjege (Raja miraletus L.) u Jadranu

Sažetak

         I pored dosadašnjih izučavanja biologije i ekologije raže kamenice i raže modropjege u Jadranu (S y r s k i, 1876; G r a e f f e, 1888; K i r i n č i ć  &  L e p e t i ć  1955; Č a n a d j i j a, 1956, 1959; Ž u p a n o v i ć, 1961. a, b;      J a r d a s 1971. i drugi) biološko-ekološka svojstva ovih vrsta još uvijek su slabo poznata. To se naročito odnosi na njihovu distribuciju, vrijeme i način mriještenja migracije, fluktuacije, utjecaj intenzivnog izolovanja na gustoću popu­lacije i sl. Pa i druge karakteristike ovih vrsta, koje su češće bile predmetom izučavanja, kao rast, starost, odnos duljine tijela i širine diska, odnos ovih parametara i težine, odnos spolova i sl., nisu dosad potpuno izučene, pa su uzete kao predmet razmatranja u ovom radu.

        Materijal za ovaj rad sakupljen je na 21 postaji i 3 lokaliteta na pod­ručju srednjeg otvorenog Jadrana u razdoblju od 1968-1972. Ukupno je ana­liziran 561 primjerak Raja clavata L. i 141 primjerak Raja miraletus L. Mate­rijal su sačinjavali primjerci svih uzrasta.

          Obrada materijala vršena je varijaciono statističkim metodama (srednja vrijednost X̅; standardna devijacija, s; koeficijent varijabilnosti, V; standard­na pogreška aritmetičke sredine, s^x̅ ; vrijednost t; koeficijent korelacije, r; pravolinearna regresija, b i krivolinearna regresija, W).

          Dobiveni rezultati za svaku vrstu su slijedeći:

                                                  Raja clavata L.

        Raža kamenica se na području srednjeg otvorenog Jadrana zadržava uglav­nom na dubinama do 160 m sa maksimalnom gustoćom populacija na dubi­nama od 100-130 m. Zadržava se na muljevitim i pjeskovitim dnima od kojih u većoj mjeri preferira dna sa pjeskovitom komponentom. Faktor dubine je izgleda važniji, ako ne i odlučujući, za njeno rasprostranjene.

         Najveća duljina tijela i širina diska raže kamenice na tom području izmjerena je kod ženke dimenzija 93.0/65,2 cm, a najmanja 10/5 cm. Dimenzije najvećeg izmjerenog mužjaka bile su 79/51 cm. Srednje vrijednosti duljine tijela i širine diska za oba spola iznosila je 28,4/23.8 cm, sa standardnom devi­jacijom za duljinu s = 15,20, a za širinu s = 11,85. Srednje vrijednosti dimen­zija kod spolova vrlo su bliske prethodnim, za ženke 28,2/23,7 cm, sa standardnom devijacijom za duljinu s = 15,38, a širinu s = 12,01 i za mužjake 28,4/23,9 cm, sa standardnom devijacijom za duljinu s = 15,03 i za širinu s = 11,69.

       Duljina tijela naprama širini diska odnosi se kao 3:2. Tokom života dolazi do manjeg odstupanja od tog odnosa tako da su najmanji primjerci nešto manjih, a veći većih širina. Razlika u tom odnosu između mužjaka i ženki nije primjećena. Koeficijent regresije tog odnosa za ženke iznosio je b = 0,68, a za mužjake b = 0,68.

        Vrijednost za varijabilnost širine diska manja je od vrijednosti za varijabilnost duljine tijela, za obala spola, a ženke u obje plastične veličine vari­raju više od mužjaka za 1,6-1,8%.

       Kod ove vrste jasno razlikujemo tri faze života; juvenilnu, adolescentnu i adultnu. Koeficijent regresije odnosa duljine i težine kod mužjaka u sve tri faze znatno je niži od istog kod ženki. Isto tako proizlazi da pojedine faze života kod mužjaka i ženki različito traju; uvijek dulje kod ženki, što naročito dolazi do izražaja u adolescentnoj fazi u kojoj se odvija najintenzivniji rast, pa stoga kod ženki prva spolna zrelost nastupa kod većih dimenzija od onih kod mužjaka. Prva spolna zrelost ženki nastupa kod 73 cm, a mužjaka kod 54 cm.

       Odnos spolova na području srednjeg otvorenog Jadrana bio je 1,07:1 u korist mužjaka. Mužjaci uglavnom dominiraju, a eksces ženki zapažen je kod duljina od 34-39 cm i kod 59 cm. Do naglog porasta broja ženki uz istovremeno smanjenje broja mužjaka dolazi kod dužina od 79 cm. U toj posljednjoj fazi porasta broja ženki dolazi do njihove apsolutne dominantnosti (100%).

        Morfološka razlika kod spolova temelji se na razlici u tempu rasta, što dovodi do toga da ženke, zbog produljenog rasta u juvenilnoj, a posebno u adolescentnoj fazi, imaju veće tjelesne dimenzije od mužjaka iste generacije.

                                             Raja miraletus L.

       Raža modropjega je lovljena isključivo na pjeskovitim dnima koja su najčešće bila inkrustirana ljušturnim elementima (pjeskovito - ljušturna dna). Dubina pozitivnih postaja kretala se od 111-123 m. Zapažena je velika pre- ferentnost ove vrste navedenim danima, pa izgleda da je edafski faktor nje­nog rasprostranjenja daleko važniji od faktora dubine.

         Najveće dimenzije tijela ove vrste na području srednjeg otvorenog Jad­rana izmjene su kod ženke sa dimenzijama 39/24 cm. Najveće nađene dimenzije mužjaka iznosile su 38/24 cm. Dimenzije 13,5/8 cm bile su najmanje izmjerene dimenzije na tom području. Srednja vrijednost za duljinu tijela i širinu diska za oba spola iznosila 27,7/17,3 cm, sa standardnom devijacijom za duljinu s = 6,83 i za širinu s = 3,91. Srednje vrijednosti dimenzija za ženke bile su 28,0/17,5 cm, sa standardnom devijacijom za duljinu s = 6,55 i za širinu s = 6,02 i standardnom devijacijom za širinu s = 3,59.

        Odnos duljine tijela i širine diska izražen je kao 3:1,85 i stalan je za oba spola tokom cijelog života. Koeficijent regresije tog odnosa kod mužjaka iznosio je b = 0,60, a kod ženki b = 0,63. Ženke, dakle rastu u širinu nešto više od mužjaka za oko 2%.  

        Ženke variraju u obje plastične veličine više od mužjaka za oko 2%.

        Kod ove vrste, zbog nedovoljnog materijala, bilo je moguće razlikovati dvije faze rasta; juvenilnu i adolescentnu, dok se adultna faza dade samo naslutiti. Juvenilna faza kod oba spola traje podjednako, dok u adolescentnoj fazi dolazi do izvjesnih razlika u rastu. Adolescentna faza kod mužjaka traje do 37 cm, a kod ženki najvjerojatnije do iznad ove duljine. Dužina od 37 cm bila bi dužina prve spolne zrelosti mužjaka.  

        Težinski prirast u juvenilnoj fazi kod mužjaka nešto je veći od istog kod ženki, dok je u adolescentnoj fazi rasta obrnut slučaj.

        Odnos spolova na području srednjeg otvorenog Jadrana bio je 1,18:1 u korist ženki. Najveća dominantnost ženki zapažena je kod 14 cm i idući od 35 cm dalje. Eksces mužjaka zabilježen je kod duljina od 17-20 cm.

       Morfološka razlika između spolova nije očita. Ženke su u prosjeku dulje i šire od mužjaka za 0,5 cm. Test morfoloških razlika, međutim, bio je t = 0,40 za duljinu i t = 0,67 za širinu, dakle ispod granice signifikantnosti. Ova razlika bi trebala biti znatno veća, budući ženke intenzivnije i dulje rastu tokom adolescentne faze, zbog čega su veće i teže od mužjaka iste generacije.

                                                          * * *

          Istraživanja su pokazala da barem djelomična rješenja nekih navedenih bioloških problema raže kamenice i raže modropjege, kao npr. vrijeme (dulji­na) prve spolne zrelosti, maksimalne tjelesne dimenzije (samo ženke dosižu maksimalne tjelesne dimenzije vrste zbog produženog rasta), spolni dimorfizam i odnos spolova u adultnoj fazi života, posebno kod duljina bliskih maksimalnim, leže u osebujnostima i razlikama u rastu i između mužjaka i ženki.