Oscilacije količine planktonske faze brgljuna u srednjem Jadranu u periodu od 1968. do 1971.

Sažetak

        Materijal je sakupljan jedan put mjesečno od početka 1968. do kraja 1971. godine planktonskom mrežom tipa »Helgoland« na postajama Stončića, Pelegrin i Kaštelanski zaljev, raspoređenim na transverzalnom profilu u nivou Splita. Nađena jaja, larve i postlarve brgljuna su izbrojeni i izmjereni. Iz­mjerene larve i postlarve su svrstane u dužinske skupine od 2, 4, 6 i 8 mm. U skupini od 2 mm nalaze se larve i postlarve koje su tek prešle na aktivnu ishranu, a u ostalima postlarve koje se isključivo aktivno hrane.

         Jaja brgljuna i postlarve iz dužinskih skupina od 6 i 8 mm nađeni su u najvećem broju u 1969. godini. Porast njihovog broja može se tumačiti poboljšanjem uvjeta ishrane adultnog brgljuna i postlarava iz navedenih du­žinskih skupina, jer je 1969. godine došlo do pojačanog priliva mediteranske vode u Jadran, što je uvjetovalo porast primarne produkcije. Uspoređujući oscilacije brojnosti jaja i postlarava brgljuna iz skupina od 6 i 8 mm s godiš­njim srednjacima primarne produkcije, nađeno je da se te vrijednosti tokom istraživanog perioda podudaraju, na osnovu čega bi se moglo zaključiti da primarna produkcija ima utjecaja na spomenute planktonske stadije. Utjecaj primarne produkcije na jaja i postlarve brgljuna vjerojatno nije direktan, već bi se mogao ostvarivati preko povećane produkcije zooplanktona kojim se, prema dosadašnjim podacima, adultni brgljun i njegove postlarve hrane.

        Larve brgljuna i postlarve iz dužinske skupine od 2 mm, koje su tek prešle na aktivnu ishranu, ne pokazuju poklapanje s primarnom produkcijom. Smanjenje količine larava zabilježeno je u 1969. godini, kada je primarna produkcija bila najveća. Što je utjecalo na pad njihove brojnosti, za sada nije bilo moguće objasniti.

           Kretanje brojnosti postlarava iz skupine od 2 mm poklapa se s promje­nama srednjih godišnjih vrijednosti veličine jaja, na osnovu čega se može zaključiti da bi njihova brojnost mogla ovisiti o veličini jaja, odnosno o rezervi žumanca koja im stoje na raspolaganju.

          Značajniji porast veličine jaja brgljuna uočen je u 1969. godini, što bi se moglo tumačiti boljom ishranjenošću adultne ribe zbog povećane primarne produkcije. Međutim, veličina jaja raste i u 1970. i 1971. godini, kada pri­marna produkcija opada. To bi moglo ukazivati da bi na promjene veličine jaja brgljuna na istraživanom području, uz eventualnu ishranjenost adultne ribe, mogao imati znatnijeg utjecaja i niz drugih faktora, koje bi trebalo istražiti.