Ekologija trlje (Mullus barbatus L.) u istočnom Jadranu
Sažetak
Istraživanja ekologije trlje blatarke (Mullus barbatus L.), izvršena na materijalu sabranom u srednjem dijelu istočnog Jadrana u godinama 1959-1961, te na materijalu što su ga, u otvorenom Jadranu (sl. 1) u 1948. i 1949 (ekspedicija »Hvar«) i u kanalima srednjeg dijela istočnog Jadrana (tab. 1, sl. 2) u 1957. i 1958, sabrali sami članovi Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, pokazala su ovo:
1. Mlade trlje koje još nisu prošle prvu zimu dostižu modalnu totalnu dužinu od 9,5 cm u rujnu, 10,5 u listopadu, 11,5 u studenome i 12,5 u prosincu. Zimski zastoj rasta počinje u veljači i traje do svibnja.
2. Na ljuskama trlje pojavljuju se dva tipa prstenova: savijeni i prekinuti (sl. 3). Prva dva su savijena. Oni vjerojatno odgovaraju dvjema migracijama trlje, tj. migraciji prema plitkim obalnim vodama i od tih voda prema većim dubinama. Prekinuti prstenovi određeni su vjerojatno prekidima rasta za vrijeme zime.
3. Nađena je uočljiva razlika rasta između mužjaka i ženki trlje: ženke rastu brže od mužjaka, i to od prve godine života (tab. 2). To se slaže s opažanjima drugih autora (tab. 3).
4. Odnos između dužine i težine trlje se ravna po formuli: P = a Ln. Izračunat je n = 3,05225 za primjerke do 15,5 cm dužine uključivo i n = 3,26242 za primjerke od 16,5 cm do 23,5 dužine uključivo (sl. 13). Odnos između težine i dužine trlje isti je za mužjake i ženke, kao i za spolno aktivne i neaktivne primjerke.
B o u g i s (1952) je dobio slične rezultate kod trlje Lionskog zaljeva.
5. Težinski indeks (faktor kondicije) pokazao je niske vrijednosti u mjesecima travanj-srpanj, tj, u periodu brzog sazrijevanja i mriješćenja, a visoke vrijednosti u periodu od kolovoza do veljače (sl. 14).
6. Faktor kondicije je pokazao višu vrijednost kod trlje u Kaštelanskom zaljevu nego kod one u Splitskom kanalu (postaja br. 1), a najmanju kod one u području Maslinice (postaja br. 3), (tab. 5 i 6).
7. Mužjaci vjerojatno imaju dvije vrste spolnog ciklusa od kojih svaki ima tri faze.
Kod mužjaka do 14 cm dužine (tri godine starosti) postoji godišnji spolni ciklus s fazom razmnožavanja u svibnju, lipnju i srpnju, fazom iscrpljenosti u kolovozu i rujnu, te fazom sazrijevanja, koja počinje u listopadu i dosiže maksimum u travnju i svibnju (sl. 16).
Kod primjeraka starijih od tri godine postoji vjerojatno dvogodišnji spolni ciklus s fazom razmnožavanja od svibnja do prosinca, fazom iscrpljenosti u siječnju, veljači i ožujku, te fazom sazrijevanja koja počinje u travnju, traje čitavu godinu i dosiže maksimum u travnju i svibnju iduće godine (sl. 17).
Ženke imaju uvijek godišnji spolni ciklus s četiri faze: mriješćenje, od sredine travnja do sredine srpnja, atrezija, od sredine srpnja do sredine rujna, sporo sazrijevanje, od sredine rujna do konca ožujka, i brzo sazrijevanje u mjesecu travnju (sl. 18).
8. Nađena je srednja dužina kod prve spolne zrelosti od 10,5 cm za mužjake i 12 cm za ženke (tab. 10 i 11). Starost koja odgovara toj srednjoj dužini iznosi jednu godinu za oba spola.
9. Trlja se hrani čitave godine (sl. 23). Sadržaj želuca bio je malen u veljači i ožujku. Kod ženki on je bio čitave godine veći nego kod mužjaka.
10. Trlja se hrani vrstama iz grupa Lamellibranchia Crustacea i Polychaeta (sl. 24); ostalih elemenata nema u njenoj ishrani ili su veoma rijetki. U svibnju i srpnju ima uglavnom Lamellibranchia, a u periodu studeni-veljača prevladavaju Polychaeta i Crustacea.
11. Od Lamellibranchia osobito Pecten hyalinus i Syndesmia alba igraju bitnu ulogu u ishrani trlja (tab. 14-16). Od Crustacea su osobito važne Apseudes latreillei, Cymodoce truncata, Anchialina agilis, Nika edulis i Ebalia cranchii, a od Polychaeta Sternaspis sculata i Nephtys hystricis (tab. 14-16).
12. Čini se da postoji razlika u sastavu sadržaja želuca između mužjaka i ženki (tab. 12 i 13).
13. Nađena je razlika u sastavu sadržaja želuca trlje između one iz Kaštelanskog zaljeva i one iz Splitskog kanala s jedne strane te one iz Maslinice s druge strane (tab. 14-16).
14. Lophius parvipinnis, Raja clavata, Trygon pastinaca, Galeus canis, Zeus faber i Merluccius merluccius pokazale su se kao grabljivice prema mladim i odraslim trljama.
15. Suprotno mišljenju o odnosu trlje prema prirodi dna ona je nađena i na muljevitom i na pješčanom dnu (sl. 26a i b).
16. Na dubinama od preko 200 m ima vrlo malo trlja, a malo ih nalazimo i na dubinama od 150-200 m (tab. 19). Dubine do 150 m najrentabilnije su za lov trlje.
17. Najbolje lovine trlje bile su ostvarene na postaji br. 10, a najslabije na postaji br. 2) sl. 2 i 27).
18. Lov trlje nije rentabilan u srpnju, kolovozu i rujnu (faza atrezije) (sl. 27); on je najbogatiji u periodu od studenog do veljače, pa čak i u ožujku. Od travnja do lipnja lov trlje je rentabilan na dubinama od 50 do 85 m (dubina povoljna za mriješćenje).
19. Odnos između spolova trlje kolebao je u dosta širokim granicama (brojni odnos mužjaci ženke kretao se između 0,32 i 2,55) (tab. 20 i 21)*). Nije zabilježena sezonska pravilnost u tom kolebanju (tab. 20 i 21), (sl. 28 i 29).
20. Broj ženki u kanalima srednjeg dijela istočnog Jadrana bio je veći od broja mužjaka (odnos mužjaci/ženke) bio je 0,78), (sl. 30). Naprotiv u otvorenom Jadranu broj ženki bio je manji od broja mužjaka (odnos mužjaci/ženke bio je 1,26). Za cijelo ispitivano područje odnos mužjaci/ženke bio je 1,12.
21. Nađeno je izrazito prevladavanje ženki u obalnim najplićim vodama (tab. 22 i sl. 31).
22. Modalna dužina, kao i srednja dužina bila je u svim analiziranim lovinama veća od ženki, a to je posljedica spolnog dimorfizma s obzirom na dužinu (tab. 23 i i 24, sl. 32-34). Taj dimorfizam utječe, u slučaju disproporcije spolova, na sastav lovina prema dužini.
23. Općenito je dužina trlje bila veća u kanalima nego u otvorenom moru (tab. 25-34, sl. 35-38). Štoviše, dužina u kanalima južno od otoka Hvara bila je manja nego u Splitskom kanalu, a ta je opet bila manja nego u kanalima sjeverno od otoka Hvara.
24. Mjesečna kolebanja sastava lovina trlje s obzirom na dužinu bila su manja u kanalima na postajama koje se nalaze dalje od područja s kojih migrira mlađ prema većim dubinama (tab. 25-34, sl. 35-38).
25. Raspodjela trlje prema dužini pokazuje da ona vjerojatno vrši dvije vrste migracija: migraciju mlađi od obale prema pučini i migraciju odrasle ribe prema kanalima na dubine od 50 do 85 m, u travnju, svibnju i lipnju (faza mriješćenja)
Zapaženo je i iščezavanje i ponovno pojavljivanje trlje u kolovozu i rujnu (faza atrezije) na svim lokalitetima.
26. Raspodjela trlje prema starosti pokazala je sedam grupa starosti (sl. 40).
27. Iako su u kanalima dominirale grupe starosti I i II, ostale su grupe također bile značajne, čak i grupe V i VI (sl. 40). Na otvorenom moru su dominirale I, II i III grupa; grupe O i IV bile su rijetke, a grupe V i VI gotovo se i nisu pojavljivale.
28. Izračunati koeficijent ukupne smrtnosti trlje po B a r a n o v o j metodi (1918) iznosio je K = 0,64 (sl. 43). _________________
*) Nađen je jedan izuzetak od 5,63.
