Les masses d'eau de la mer Adriatique
Sažetak
Iz oko 10.000 podataka o temperaturi vode i isto toliko o salinitetu, određene su iz T-S dijagrama i srednjaka temperature vode i saliniteta, karakteristike vode sjevernog, srednjeg i južnog Jadrana. Za svako područje obrađena su dva profila, a posebno i profil kroz Otrantska vrata i u Jonskom moru. Korišteni su podaci sakupljeni u razdoblju 1911-1914, te 1948-1958 god.
Općenito su u sva područja nađene razlike u karakteristikama u razdoblju višeg saliniteta i u razdoblju nižeg saliniteta. Oba se aspekta različito očituju u raznim godišnjim dobima, a izmjenjuju se u višegodišnjem slijedu.
U sjevernom Jadranu su godine višeg saliniteta Jadrana zimi karakterizirane vodom sa σt > 29,3, a ljeta slabije razvijenom piknoklinom, nižim temperaturama u površinskom sloju i manjim amplitudama vertikalnih promjena temperature. Godine nižeg saliniteta Jadrana su zimi karakterizirane vodom sa σt < 29,3, a ljeta bolje razvijenom piknoklinom i većim amplitudama vertikalnih promjena temperature.
U srednjem Jadranu su godine višeg saliniteta zimi karakterizirane višim temperaturama, a ljeti manjim amplitudama vertikalnih promjena temperature, te slabije razvijenom piknoklinom. Godine nižeg saliniteta su karakterizirane zimi nižim temperaturama, a ljeti većim amplitudama vertikalnih promjena temperature vode. Slične su razlike u godinama oba aspekta nađene i u južnom Jadranu.
Za svako su područje iz višegodišnjih srednjih vrijednosti definirane granične vrijednosti za temperaturu i salinitet za određivanje aspekta jadranske vode.
Studiran je godišnji hod karakteristika, i utvrđeno je, da se minimum saliniteta pojavljuje u proljeće, a maksimum u jeseni u području srednjeg i južnog Jadrana.
Definirana su 4 tipa vode, koja se pojavljuju u Jadranu i određeno je njihovo izvorno područje.
S voda s karakteristikama T = 11°C i S = 38,5‰ formira se u području sjevernog Jadrana u zimama višeg saliniteta.
M voda s karakteristikama T = 12 °C i S = 38,2‰ formira se u području Jabučke kotline u zimama nižeg saliniteta.
J voda s karakteristikama T = 13 °C i S = 38,6‰ formira se u području južnojadranske kotline u zimama nižeg saliniteta.
A voda s karakteristikama T = 14 °C i S = 38,7‰ predstavlja vodu intermedijarnog sloja istočnog Mediterana i povremeno advekcijom dolazi u Jadran. Pojavljivanje ove vode u Jadranu vezano je s pojavljivanjem višeg saliniteta jadranske vode.
Sva tri tipa vode, koja se formiraju u Jadranu (S, M i J) nastaju hlađenjem i konvektivnim miješanjem vode.
Studirana je rasprostranjenost pojedinih tipova vode u različitim sezonama, i dovedena u vezu sa sistemom strujanja vode u Jadranu. Pritom je uzeto u obzir poznavanje gradijentskih struja za površinski sloj.
Zime nižeg saliniteta općenito su karakterizirane slabom advekcijom vode i zbog toga su pogodne za formiranje određenih tipova vode. Zime višeg saliniteta su karakterizirane izraženom površinskom ulaznom strujom u Jadran, koja donosi A vodu, i advekcijom S vode iz sjevernog Jadrana u srednji, kao i južnojadranske J vode u Mediteran u pridnenom sloju.
Ljeta nižeg saliniteta su karakterizirana dobro izraženom izlaznom strujom iz Jadrana, kao i advekcijom južnojadranske vode (J) u Mediteran u pridnenom sloju. Strujanje protivnog smjera u intermedijarnom sloju je slabije izraženo, premda postoji advekcija J vode u srednji Jadran u tom sloju. U ljetima višeg saliniteta površinska izlazna struja iz Jadrana slabije je izražena, a također nema advekcije J vode u pridnenom sloju u Mediteran. Međutim, postoji znatna advekcija mediteranske A vode u intermedijarnom sloju cijelog Jadrana.
Računat je i transport vode za sjeverni, srednji i južni Jadran za različita razdoblja, pa je pokazano, da je transport vode kroz srednji Jadran u zimama višeg saliniteta Jadrana čak 30 puta veći nego u zimama nižeg saliniteta Jadrana.
Isto je pokazano, da se voda u sjevernom Jadranu izmijeni u jednoj sezoni, tj. otprilike u tri mjeseca.
Posebno je ukazano na dinamiku intermedijarnog sloja slanije vode u vezi s pojavljivanjem A vode u Jadranu. Izneseno je mišljenje, da je pojavljivanje A vode u Jadranu u vezi sa dizanjem intermedijarnog sloja slanije vode, njezino odsustvo u vezi sa spuštanjem tog sloja. To je povezano s oblikom izohalina longitudinalnog presjeka kroz Jadran u različitim zimama.
Ukazano je na sve pojave u vezi promjene aspekta jadranske vode u odnosu na salinitet, i analizirano ukoliko se te pojave odnose na cijeli Jadran. Izrađene su sheme rasporeda tipova vode i strujanja u Jadranu za ljeta i zime višeg i nižeg saliniteta. Pokazano je, kako se iz određenih karakteristika na jednom profilu može zaključiti, na karakteristike vode cijelog Jadrana.
