Prilog poznavanju nekih rodova crvenih alga u Jadranu

Sažetak

       Izučavane su zastupljenost, građa i rasprostranjenost nekih rodova crvenih alga koje dosada nisu bile registrirane za Jadran ili se pokazuju kao nove, ili njihove morfološke i sistematske osobine, kao i njihova rasprostranjenost u Jadranu, nisu bile prije dovoljno poznate. Među izučavane rodove idu: Bonnemaisonia, Thuretella, Halymenia, Calosiphonia, Nemastoma, Platoma, Rhodymenia i Pterocladiopsis.

        Izučavani su primjerci vrste Bonnemaisonia asparagoides nađeni kod Kamika (Sv. Andrija) i Palagruža u dubini od 30-40 koji divergiraju u jednom od najznačajnijih morfoloških karaktera, naime u rasporedu kratkih izdanaka. Taj je izmjeničan, a ne u distihi, a izmjeničan je značajan za srodni rod Asparagopsis. Novi oblik je zasada registriran kao posebna varijeteta, v.   i r r e g u l a r i s.

       Rijetka mediteransko-atlantska vrsta Thuretella schousboei nađena je po prvi put u Jadranu i to na sjevernoj obali o. Visa, u području plitke vode, u plodu. Zbog rijetkosti biljke opisana je građa njezina talusa.

       Izučavani su morfološko-sistematski odnosi roda Halimenia u Jadranu. Istraživanje je pokazalo da mjesto dviju vrsta - koliki broj ih je bio otprije poznat - u Jadranu raste osam vrsta od kojih su četiri opisane kao nove i za sada endemske za Jadran: H. pluriloba, H. mucosa, H. trabeculata i H. hvari. Donose se opisi i crteži svih za Jadran novih vrsta i navode se neki podaci o njihovoj rasprostranjenosti. 

       Izučavane su mediteransko-atlantska Calosiphonia vermicularis koja otprije nije bila poznata u Jadranu, i C. dalmatica, jadranska vrsta, čija je taksonomična samostalnost, a donekle i prisustvo u Jadranu bilo dovedeno u pitanje. Pokazalo se da i u Jadranu, i to na zapadnoj obali Istre, dolazi C. vermicularis, a na obalama vanjskih otoka srednjeg Jadrana je češće sabrana C. dalmatica. Na osnovu razlika kojima se ova odvaja od atlantsko-mediteranske vrste autor misli da jadranski oblik prestavlja zasebnu geografsku vrstu koja se vjerovatno razvila od C. vermicularis pod posebnim ekološko-geografskim uvjetima staništa.

       Izučavanje primjeraka roda Nemastoma, sabranih u Jadranu, upućuje na to da pored otprije poznate vrste N. dichotoma u Jadranu raste i poseban oblik koji je opisan pod imenom N. constricta i koji je tumačen kao divergiranje starije vrste N. dichotoma. Obje vrste su nađene na relativno vrlo malom broju lokaliteta i gotovo uvijek u pojedinačnim primjercima. Svi primjerci roda - protiv mišljenju K y l i n a - imaju masna tjelesa i svi rastu u znatnijim dubinama.

      Što se tiče srodnog roda Platoma, u Jadranu je nađena - pored otprije poznate vrste P. cyclocolpa - također i P. marginifera. Opisani su razni oblici vrste P. cyclocolpa i doneseni neki podaci o njihovoj rasprostranjenosti. I obje ove vrste imaju u svom talusu - protivno navodima K y l i n a - masna tjelesa. 

      Istraživanje jadranskih primjeraka roda Rhodymenia je pokazalo da u Jadranu raste - mjesto atlantske vrste Rh. palmetta koju navodi H a u c k - mediteranski oblik Rh. corallicola, a osim nje i Rh. ligulata. Prva pokazuje u Jadranu veliku varijabilnost, vezanu na promjene lokaliteta i ekološkog habitata. Rh. ligulata se pokazuje kao posebna vrsta čija samostalnost se pojačava i činjenicom da ona raste samo na određenom arealu. Time se ona pokazuje kao geografska ili geografskoekološka vrsta.

        Morfološkoanatomska analiza neke alge sabrane u malom broju primjeraka kod otočića Sušca i na plićaku Trešnjevac pokazala je da se ona odlikuje posebnom građom kakva mi nije poznata ni u jednom drugom rodu. Na osnovu te osobite građe biljka je opisana kao nov rod pod imenom Pterocladiopsis. Zbog odsustva rasplodnih organa nisu mogli biti određeni rodbinska pripadnost ni sistematski položaj biljke.