Osnovna organska produkcija, rasprostranjenost i razmnožavanje bakterija u eufotičkoj zoni srednjeg Jadrana

Sažetak

       U radu su izneseni podaci o osnovnoj organskoj produkciji i rasprostra­njenosti te razmnožavanju bakterija u području srednjeg i sjevernog Jadrana, na postajama »Kaštelanski zaljev«, »Pelegrin«, »Vis«, »Gargano«, »Rovinj« i »Lim«.

       Osnovna organska produkcija određivana metodom radioaktivnog C¹⁴ za cijeli stupac eufotičke zone u istraživanom području pokazuje da je produkcija g C na m³ na dan bila najbogatija u junu 1959. god., tj. da je iznosila 0,40 g C/m³/dan, dok je za ostale mjesece na svim postajama bila približno jednaka sa veoma malim kolebanjima, a iznosila je oko 0,25 g C/m³/dan. Ukupna prosječna produktivnost za spomenute tri postaje od februara do augusta 1959. god. iznosila je 0,29 g C/m³/dan.

       Općenito se pokazalo da je produktivnost u priobalnim vodama, ili vo- ama pod direktnim utjecajem kopna ili slatke vode (Kaštelanski zaljev i sjeverni Jadran), veća nego u području otvorenog Jadrana.

       Vertikalna i horizontalna rasprostranjenost bakterija i bakterijske bio­mase u eufotičkoj zoni istraživanog područja pokazala je najveće bogatstvo u srednjem sloju eufotičke zone, dok je sa povećanjem dubine bila u opadanju. Postaja »Kaštelanski zaljev«, koja je pod direktnim utjecajem kopna i slatke vode, imala je u vrijeme istraživanja od februara do augusta 1959. god. najbogatiju bakterijsku floru.

         Razmnožavanje bakterija pokazalo je da prirast biomase na sat na je- dinicu volumena morske vode iznosi od 0,70 do 1,53 mg na 1 m³ bakterija, najveći prirast bakterijske biomase nađen je na postaji »Kaštelanski zaljev«. Opći prosječni prirast bakterijske biomase u ispitivanom području bio je 1,08 mg/m³ na sat ili 25,68 mg/m³ na dan.

        Diskutirani su odnosi između bakterija, fosfata i osnovne organske produkcije u istraživanom području, kao ekoloških faktora međusobno usko povezanih i uslovljenih. Analiza odnosa ovih faktora pokazala je da bakte­rijska populacija i količina fosfata, nađenih u određenom sloju morske vode, stoje u obrnutom razmjernom odnosu, a isti odnos je utvrđen i za količine nađenih fosfata i količine osnovne organske produkcije mg C/m³/dan.

       Uspoređena je količina regeneracije fosfata i količina osnovne organske produkcije u Jadranskom moru i nekim područjima drugih mora i oceana. Utvrđeno je da Jadransko more možemo ubrojiti među manje produktivna područja s obzirom na produktivnost oceana, ali da pojedina priobalna pod­ručja dostižu po produktivnosti bogatija područja u ostalim morima.