Prilog poznavanju feoficeja srednjeg Jadrana

(sa 17 slika u tekstu)

Sažetak

      Istražujući dubinsku bentonsku vegetaciju srednjeg Jadrana, zabilježili smo neka zapažanja, koja ovdje priopćujemo, a odnose se dijelom na neke slabije poznate, a dijelom na sasvim nepoznate i nove oblike. Među prve idu vrste Ptilocladus (Streblonema) Thuretii, Leathesia mu­cosa, Choristocarpus tenellus, Cutleria monoica, Myriotrichia repens i Phaeosphaerium (?) spec., a među druge novi rodovi i vrste: Adriogloia adriatica, Dalmatogloia bryozoi i Padinopsis adriatica.

       Navodi se najprije ektoparpacejski oblik Ptilocladus (Streblonema) Thuretii (S a u v a g e a u)  K u c k., koji dosada nije bio registriran za Jadran, a odlikuje se stalnim i isključivim epifitizmom na vrsti Leathesia mucosa iz dubinskih voda i ima prilično dobro razvite i katkada razgranjene upravne niti.

       Nađena je kod otočića Sušca, u srednjem Jadranu, vrsta Leathesia mucosa F e l d m., koja ovdje pokazuje znatno veće dimenzije, a naročito asimilacijskih niti, koje su 2 - 4 puta duže nego kod otprije poznatog oblika, koji je bio sabran kod otočića Sv. Andrije i Jabuke.

       Kod vrste Choristocarpus tenellus opisuju se dvije vrste plurilokularnih sporangija, i to mikrosporangiji s mikrosporama i makrosporangiji s makrosporama. Opisan je i način oslobađanja spora. Mikrosporangije je autor protumačio kao mikrogametangije s mikrogametama, a maprosporangije kao makrogamentagije s makrogametama. Na osnovu po­stojanja dviju vrsta sporangija autor dolazi do zaključka, da primjerci s plurilokularnim sporangijima predstavljaju anizogaman i monecičan gametofit, i da postoji izmjena između dviju morfologijski sličnih gene­racija: između generacije s vegetativnim rasplodnim pupićima i unilokularnim sporangijama i generacije s plurilokularnim mikro i makrosporangijima. Na osnovu morfologijskih i rasplodnih prilika autor postavlja, ovu algu u red Sphacelariales.

      Navodi se po prvi put za Jadran vrsta Cutleria monoica. Opisuju se morfologijske osobine njezina talusa, period vegetiranja, dubina kao i lokaliteti, na kojima je nađena u Jadranu.

      Opisuje se vjerojatno nepoznat i nov oblik iz dublje vode, koji po građi plurilokularnih sporangija podsjeća na rod Phaeospliaerium, ali se od njega donekle odvaja građom talusa, pa se stoga samo privremeno i sa sumnjom navodi kao pobliže neodređena vrsta roda Phaeosphaerium.

       Izučavajući varijabilnost vrsta Myriotrichia repens i M. adriatica, autor opisuje više forma, koje se razlikuju građom talusa, smještajem rasplodnih organa i staništem. Ti se razni oblici pokazuju kao rezultat kontinuirane varijabilnosti, jer među njima postoje svi prijelazi. Iz nji­hova postojanja autor dolazi do zaključka, da obje dosada općenito odvo­jene vrste, naime M. repens i M. adriatica, predstavljaju samo razne forme iste vrste, i to vrste M. repens i da ti, kao i ostali izučavani i opi­sani oblici, predstavljaju samo početke taksonomične diferencijacije vrste M. repens u različne rase ili podvrste, koje su obilježene posebnom građom i staništem (substratom).

      Pisac opisuje kao nov rod pod imenom Adriogloia adriatica oblik, koji je nađen samo na obali Biševa u plitkoj vodi. Isto tako opisuje se kao nov rod pod imenom Dalmatogloia bryozoi oblik, koji je nađen, na­seljen na briozou, samo na jednom dubinskom lokalitetu kod otočića Vodnjaka (Hvarska otočna grupa). Oba nova roda pripadaju porodici Chordariaceae.

       Konačno se opisuje nov diktiotacejski oblik, kojemu je dano ime Padinopsis tenera. On je nađen u dubini kod otočića Jabuke, ima vrlo nje­žan, dvoslojan talus nalik na lepezicu ili mladu padinu i svojim oblikom podsjeća na rod Syringoderma sa zapadnih obala sjeverne Amerike.

       Sva su opažanja autora, a napose nove forme i rodovi, ilustrirani originalnim slikama. - Dijagnoze novih rodova i vrsta su donesene na latinskom jeziku.