Prilog poznavanju ekologije jastoga (Palinurus vulg. Latr.) u Jadranu

Sažetak

       O životu jastoga, koji je najvažniji rak našeg ribarstva, malo je po­znato. Kako je za vrijeme naših planktoloških istraživanja ulovljen i znatan broj njegovih larva (filosoma), to smo prateći njihovu pojavu upoznali i doba mriješćenja jastoga. Na taj način je ustanovljeno, da dosadašnji propisi o zabrani lova jastoga (od 15 kolovoza do 1 prosinca), ukoliko zaštićuju ženke s vanjskim jajima, nisu bili pravilno određeni.

       Od 1947 do 1953 g. ulovljeno je svega 676 filosoma jastoga. Mate­rijal potječe iz raznih područja istočne obale Jadrana, ali pretežno iz njegovog srednjeg dijela, gdje se ujedno nalaze i najbolja lovišta jastoga. Lovine su izvršene pretežno u hladnije doba godine, dakle, baš kad su larve najmnogobrojnije, a za Rovinj, Split, Hvar, Komižu i Dubrovnik posjedujemo i cjelovita jednogodišnja opažanja. Od 1951 g. do 1953 g., i to od svibnja do prosinca, vršena su opažanja i na odraslim jastozima u okolici Dubrovnika. Ukupno je pregledano 604 odrasla jastoga.

       Filosome jastoga nalazile su se u planktonu od prosinca do aprila, a konstatiran je isključivo I-VII razvojni stadij. (Tab. I). Prvi stadij iznosio je više od polovice svih primjeraka, drugi jednu četvrtinu, a treći oko jednu petinu. Svi ostali stadiji bili su vrlo rijetki. Prema pojavi prvog i drugog stadija zaključujemo, da se larve oslobađaju u siječnju i veljači, što se podudara s dosadašnjim iako oskudnim opažanjima iz Sredozem­nog mora. Iz naših podataka ne mogu se izvesti sigurniji zaključci o tra­janju cjelokupnog larvalnog života jastoga, ali prema tabeli I. čini se, da taj period obuhvata tri ili najviše 4 mjeseca.

      Ženke s vanjskim jajima pojavljuju se u nešto većem broju tek od listopada dalje (Tab. III). Uzevši u obzir pojavu prvog larvalnog stadija, pretpostavljamo, da ženke nose vanjska jaja od 3-4 mjeseca. Niti o tome nema do sada za jastoga nikakvih opažanja, ali navedeni period donekle se podudara s nekim podacima za srodne vrste iz drugih mora.

      Prema tome, ukoliko se želi zaštititi jastog za vrijeme dok ženke nose vanjska jaja, to bi zabrana morala obuhvatiti period od oko četiri do četiri i po mjeseca, t. j. od 1 listopada do približno 15 veljače.

       Kako su naša istraživanja izvršena uglavnom u srednjem i južnom Jadranu, a nekoliko podataka iz sjevernog Jadrana i Boke Kotorske pru­žaju nešto različitu sliku o pojavi pojedinih stadija, naslućujemo, da su hidrografski faktori, a u prvom redu temperatura mora, od znatnog utje­caja na doba mriješćenja, a vjerojatno i na trajanje embrionalnog i larvalnog perioda. Stoga su potrebita još daljna opažanja, tim više, što se naši prijedlozi znatno razlikuju od zakonskih propisa, koji su već desetljećima primjenjivani na istočnoj obali Jadrana, a i od zaštitnih mjera nekih drugih mediteranskih zemalja.

      Razumljivo je, da navedeni prijedlozi ne iscrpljuju sve mjere, koje se još mogu poduzeti u svrhu rentablinog iskorišćivanja jastoga.