Neka opažanja na srdeli, brgljunu i skuši iz lovina vuče u Jadranu

Sažetak

       U sezoni lova vučom 1954-1955 izvršila su se u Jadranu neka opa­žanja na srdeli, brgljunu i skuši iz lovina brodova Instituta za oceano­grafiju i ribarstvo u Splitu »Bios« i »Predvodnik«. Ta su opažanja obu­hvatila sastav lovina s obzirom na dužinu, odnos spolova u njima i stanje gonada. Ona su se dopunila podacima nekih drugih istraživanja, izvršenih na komercijalnim lovinama u toku sezone lova promatranih vrsta i izvan nje.

      U toku toga rada moglo se zapaziti ovo :

      1. - Amplituda variranja totalne dužine kod svih primjeraka pro­matranih vrsta bila je znatna. U pojedinim lovinama ona je, naprotiv, bila relativno malena.

      2. - Srdela i brgljun pokazali su, i pored različitog fiziologijskog sta­nja, međusobno slične lokalne razlike u dužini. U blizini obale kopna zapazila se uglavnom manja riba nego dalje od nje. Konstatirane lokalne razlike ukazuju na izvjestan odnos između veličine ribe i dubine. Velika riba zabilježila se isključivo na dubini od preko 70 m. Lokalne razlike, ustanovljene kod srdele, slične su, prema tome, onima u sezoni lova (S. M u- ž i n i ć, 1936; R. M u ž i n i ć, 1954), iako su, čini se, nešto izrazitije nego u sezoni lova, kada ih ublažuje kretanje adultne srdele s otvo­renog mora prema obali kopna, što ga je pokazalo markiranje i analiza sastava lovina (R.  M u ž i n i ć, 1954).

       Sama pak skuša bila je ustanovljena jedino na dubini od preko 70 m.

       Konstatacija o odnosu promatranih vrsta prema dubini mogla bi biti od interesa za ribarsku praksu.

      3. - U odnosu spolova manifestirala se izvjesna razlika između srdele, s jedne strane, te brgljuna i skuše s druge. Dok se kod srdele za­bilježilo 58,6% mužjaka i 41,4% ženki, dotle su brgljun i skuša poka­zali ujednačen odnos spolova. Kod ranijih izučavanja srdele iz lovina vuče moglo se ustanoviti nešto više mužjaka (R. M u ž i n i ć, 1954).

      4. - Najnaprednije stanje gonada pokazala je srdela u decembru, i to pretežno u njegovoj drugoj polovini, što se podudara s ranijim opa­žanjima (R. M u ž i n i ć, 1954). Ovdje se svakako osjetio nedostatak materijala u januaru. Lovine, koje ukazuju na maksimalnu spolnu aktiv­nost, dobile su se u zapadnom dijelu Hvarskog kanala i zapadno od otoka Hvara, t. j. u području, koje je G a m u l i n  (1954), na osnovu svojih planktologijskih istraživanja, uklopio u mrijestilište srdele.

      5. - Podaci o veličini intraovarijalnih jaja srdele mogli bi ukazi­vati na izvjesnu simultanost razvoja u posljednjoj fazi sazrijevanja i na činjenicu, da ovaj klupeid izbacuje svoje spolne produkte u određeno doba dana. Čini se, da se taj proces vršio u drugoj polovini decembra negdje potkraj večernjega sumraka ili možda nakon njega. Tako se moglo potvrditi zaključivanje, što su ga izveli G a m u l i n  i  H u r e (1954), na osnovu nastupanja pojedinih embrionalnih stadija srdele, prema kojemu je izbacivanje njezinih spolnih produkata vezano na određeno doba dana.

      6. - Spolna evolucija brgljuna započela je već u januaru, a za neke primjerke čak i u decembru. Dok je u početku ona bila vrlo spora, dotle se kasnije ubrzala. U fazi prematuracije stanje gonada kod veće ribe, bilo je naprednije, iako i najmanji primjerci iz prethodne sezone mriješćenja sazrijevaju u toku perioda razmnožavanja. Najmanji primjerci sa simptomima intenzivne spolne aktivnosti bili su dugi 103 (mužjak) i 109 mm (ženka). Konstatacija o minimalnoj dužini kod nastupanja prve spolne zrelosti mogla bi biti od interesa za racionalno upravljanje lovom brgljuna.

       Ranije sazrijevanje većih primjeraka brgljuna ustanovilo se i u drugim područjima rasprostranjenja ove ribe u Mediteranu (F a g e, 1911,                 A n d r e u  i  R o d r í g u e z - R o d a, 1951; B a s  i  M o r a l e s, 1954) i u Atlantiku (F u r n e s t i n, 1945; A n d r e u, 1950).

        7. - Maksimum spolne aktivnosti manifestirao se kod skuše u ja­nuaru, dok je decembar označivao fazu prematuracije. O daljnom toku spolne aktivnosti nije se moglo zaključivati zbog nedostatka materijala. Ona je svakako bila završena u drugoj polovini aprila. U to vrijeme ovariji nekih ženki pokazivali su degenerativne promjene.

      Prema ranijim opažanjima (S y r s k i, 1876; G r a e f f e, 1888,  G a u s s -  G a r á d y, 1909), jadranska skuša se mrijesti zimi.

       8. - U fazi prematuracije veći primjerci skuše odlikovali su se na­prednijim stanjem gonada nego manji. To je u skladu s opažanjem na istočnoj iberskoj obali, prema kojemu veće skuše pokazuju raniji porast težine gonada (A n d r e u  i  R o d r í g u e z - R o d a, 1953).

     9. - Prema opažanjima u doba maksimalne spolne aktivnosti, skuša dostiže prvu spolnu zrelost na završetku prve godine života. Najmanji primjerci sa simptomima intenzivne spolne aktivnosti bili su dugi 157 (mužjak) i 158 mm (ženka). Konstatacija o minimalnoj dužini kod nastupanja prve spolne zrelosti mogla bi biti od interesa za racionalno upravljanje lovom ove riblje vrste.

        L i s s n e r (1939) je za skušu Hrvatskog Primorja smatrao, da ona dostiže, bar jednim dijelom, prvu spolnu zrelost nakon završetka prve godine života.

    10. - U području otočića Palagruža nalazi se mrijestilište skuše. Dubina, na kojoj su se izvršile naše lovine u tom području, nešto je prelazila 100 m. Temperatura malo iznad dna iznosila je u januaru nešto iznad 14° C. Salinitet je premašivao vrijednost od 38,50 ‰. Ranije je bilo poznato samo mrijestilište ove ribe u Hrvatskom Primorju, i to u Riječkom zaljevu, Kvarneru i sjevernom dijelu Kvarnerića (L i s s n e r, 1939, na osnovu nalaza jaja u planktonu od strane G r a e f f e - a  i  G a u s s - G a r à d y - a).

       11. - Mužjaci skuše odlikovali su se naprednijim stanjem gonada nego ženke. To se slaže s opažanjem na skuši istočne iberske obale, pre­ma kojemu mužjaci pokazuju raniji maksimum težine gonada (A n d r e u  i        R o d r í g u e z - R o d a, 1953).