O jugoslavenskim vrstama roda Jaera
Sažetak
Od šest dosada poznatih vrsta roda Jaera nađeno je sada pet vrsta u Jugoslaviji, na obalama mora četiri, a u Dunavu peta vrsta. Te su vrste:
Jaera nordmanni R a t h k e, u tipičnoj formi kao i u novoj f. cornuta u izvorima i u moru kod Splita.
Jaera, schellenbergi K e s s e l y a k, izvor na istočnoj strani otoka Krka.
Jaera italica K e s s e l y a k, izvori na obali mora u Cresu i Rijeci Dubrovačkoj.
Jaera hopeana C o s t a, uz obalu na Cresu, kod Splita i Dubrovnika, svuda kao sustanar pod drugim izopodom, Sphaeroma serratum.
Jaera sarsi V a l k a n o v, u Dunavu kod Smedereva.
Za raspoznavanje pojedinih vrsta značajan je osobito prvi muški pleopod. Iako je on naoko različit kod pojedinih vrsta, može se svesti na jedan zajednički uzorak. Značajni su kod ovog pleopoda tzv. rogovi, postrani nastavci, koji su kod nekih vrsta sasvim maleni, kod drugih opet vrlo dugi. Kod jednog dijela vrsta služi III. muški pleopod kao poklopac i zaštita idućim pleopodima, udešenim za disanje. Kod drugih opet vrsta I. i II. pleopod izgradili su poklopac, pa tako III. pleopod preuzimlje ulogu listića za disanje. On je mnogo nalik na III. pleopod ženki, gdje je također drugi pleopod (prvoga nema) izgradio poklopac.
Prvotni raspored listića bio je svakako onaj, prema kojemu treći pleopod stvara poklopac, dok je poklopac, sastavljen od I. i II. pleopoda, vjerojatno mlađega postanka. On je nastao kod J. charieri zbog neobičnoga načina života, napola parazitskoga, u prostoru među nogama i trbuhom izopoda Sphaeroma serratum. Kod J. sarsi, jedinoga čisto slatkovodnoga predstavnika roda Jaera bio je svakako mjerodavan utjecaj nove sredine, slatke vode.
Karakteristično je za rod Jaera, da su svi njegovi dosad poznati zastupnici nađeni ponajčešće u napola brakičnoj vodi oko slatkih izvora na obalama. Čini se, da ovaj rod sada bježi od čistoga mora, pa je zaista čudo, da nije stvorio tokom vremena više slatkovodnih vrsta, od kojih imamo danas samo jednu, J. sarsi.
