Čestost elemenata u moru i u zemaljskoj kori u odnosu sa periodnim sustavom elemenata
Sažetak
1. U ovom radu je izvršeno svrstavanje elemenata, koji dolaze u moru, po rastućem atomnom broju obzirom na čestost dolaženje pojedinih elemenata. Konstatirano je da se, o p ć e n i t o u z e v š i, čestost elemenata u moru ponaša slično kao i čestost elemenata u zemljinoj kori t.j., da postoji grubo pokoravanje pravilu opadanja čestosti s porastom atomnog broja.
2. Veliki broj elemenata u moru je kršio to pravilo (slično kao i u zemljinoj kori). Isto tako je veliki broj elemenata u moru kršio Oddo-Harkinsovo pravilo (kao i u zemljinoj kori).
3. Prvi put je primijenjeno svrstavanje elemenata po rastućim atomnim brojevima, ali ograničeno na pojedine skupine periodnog sustava elemenata. Ovo je provedeno za more i paralelno za zemljinu koru.
4. Na ovaj način se pokazalo, da postoje pravilnosti karakteristične za pojedine skupine elemenata periodnog sustava - nazvane p r a v i l o m f u n k c i o n a l n o s t i č e s t o s t i e l e m e n a t a i n j i h o v i h a t o m- n i h b r o j e v a i to samo u n u t a r p o j e d i n e s k u p i n e periodnog sustava elemenata, ili kraće sk u p i n s k o p r a v i l o. Ovim postupkom je nestalo onog mnoštva nepravilnosti, koje je pratilo staro pravilo čestosti elemenata, kada se vršio pregled elemenata skupa.
5. Za more je i sada, kod manjkavih podataka kojima se danas raspolaže, konstatirano potpuno pokoravanje skupinskom pravilu kod desetak skupina elemenata (Wernerovog oblika periodnog sustava elemenata).
6. Za čestost elemenata u zemaljskoj kori je također konstatirano pokoravanje skupinskom pravilu skoro kod svih skupina.
7. Slika krivulje čestosti elemenata po skupinama pokazuje pravilno opadanje s porastom atomnog rednog broja, osim kod III. skupine, čija krivulja teče gotovo horizontalno i čak pokazuje tendenciju porasta.
8. Za krivulje skupina je značajno, da kao polazna točka skoro svake krivulje može poslužiti vodik.
9. Za morsku vodu je značajno podbacivanje količina prvog čeonog člana I., II., VII. i O. skupine, i prebacivanje količina kisika.
U zemaljskoj kori količinom podbacuju svi prvi čeoni članovi (elementi druge periode sustava elemenata), osim kisika, koji prebacuje.
10. Prvi put je konstatirana pojava nazvana p r a v i l om l o m a kod gotovo svih skupina periodnog sustava, koja se sastoji u tome da skupinska krivulja čestosti doživljava jedan lom kod elemenata 5. periode, koji usporuje, a nekada čak potpuno zaustavi padanje krivulje.
11. Uočena je nadalje pojava o p a d a n j a č e s t o s t i e l e m e n a t a 7. p e r i o d e s u s t a v a e l e m e n a t a (elementi sa atomnim rednim brojem od 86 naprijed). Ova se pojava sastoji u tome, što elementi ove periode pokazuju izvanrednu nisku čestost. Ova pojava ima obrnuto značenje od gornjeg pravila loma (10. točka).
12. Prvi put je nadalje konstatirana pravilnost, nazvana p r a v i l o m n a d- m o ć n o s t i elementa »a« podskupina, koja se sastoji u tome, da svaki elemenat »a« podskupine periodnog sustava (oblik po Antropovu) preteže svojom čestosti nad svojim partnerom t. j. elementom iz »b« podskupine, iste skupine, iste periode. Odavle je izvedena vjerojatnost, da je vanadij svojedobno dolazio u moru u mnogo većoj količini, negoli se danas tamo nalazi.
13. Iznesene pravilnosti: odstupanja čeonih elemenata (toč. 9), pravilo loma (toč. 10), pojava opadanja količina elemenata VII. periode (toč. 11), te pravilo nadmoćnosti elemenata »a« podskupina (toč. 12) - u stvari služe, kao prilog skupinskom pravilu (toč. 4), čija su stvarna dopuna. Ova privila vrijede kako za more, tako i za zemaljsku koru.
Ovako kompletirano skupinsko pravilo izražava funkcionalnu vezu čestosti elemenata s njihovim atomnim brojem na jedan drugačiji, viši i potpuniji način, nego staro pravilo o opadanju čestosti, koje je istodobno obrađivalo sve elemente skupa. To staro pravilo je bilo aproksimativnog i kvalitativnog značaja.
Naše skupinsko pravilo ima osim kvalitativnog također i kvantitativni značaj, pa predstavlja pravilnost višeg stupnja.
14. Na temelju gornjih pravila iznesena je vjerojatnost, da će se moći vršiti neke korekture u pogledu dosada utvrđenih količina dolaženja nekih elemenata u zemljinoj kori (Sn, Ge, Pb, Hf, Nb i Ta).
Iznesena je mogućnost predviđanja količina u kojima neki elementi, koji tamo još nisu dokazani (Ge, Sb, Cd, Cr i W), dolaze u moru.
15. Ukazano je na to, da je u oceanografiji, i to u proučavanju kemijskog sastava morske vode, umjesto dosadanjeg pomagala diobe na major i minor constituents, ovim pregledom čestosti elemenata po skupinama, dobivena jedna zakonitost, koja će pomoći unijeti red, sustav i bolje razumjevanje složenog sistema osnovnih tvari u moru.