Istraživanje europske jegulje, Anguilla anguilla u ušću rijeke Neretve (istočni Jadran, Hrvatska) korištenjem tradicionalnih ribolovnih alata

Sažetak

        Europska jegulja, Anguilla anguilla analizirana je u dva različita staništa u delti Neretve pomoću dva različita tradicionalna ribolovna alata za jegulju u razdoblju od 2016. do 2019. Ulov jegulje u deset tradicionalnih vrša za jegulje u laguni Parila kolebao je mjesečno od 4,4 do 12,7 kg (± 2,45 kg) u 2016. godini i od 2,4 do 9,6 kg (± 2,01 kg) u 2019. godini. Nije bilo statističke razlike između mjesečnih i ukupnih masa zabilježenih u 2016. i 2019. godini (t = 1,04; p = 0,312). b-koeficijent odnosa duljine i mase (LW) za jegulje iz slatkovodnog područja kolebao je od 3,1036 do 3,3206 tijekom dvije godine uzorkovanja. Odnos LW za jegulje iz bočatog staništa bio je značajno niži (b-koeficijent 2.6513). Dominantni stadij jegulje u oba područja bila je žuta jegulja, dok je srebrna jegulja bila rijetka.
         Ribolov tradicionalnim ribolovnim alatima pokazao je da je učinkovitost ovih alata niska, što ukazuje na malu brojnost jegulja u njihovim tradicionalnim staništima. Ulovom u “trati”- tradicionalnom alatu za ulov jegulje tijekom jesenskih migracija dominirala je također žuta jegulja, sa samo 15,4% ulova srebrne jegulje.
          Zaraženost jegulja parazitom Anguillicoloides crassus bila je znatno veća u slatkovodnom staništu (41%), u usporedbi sa 7% jegulja iz bočate lagune Parila. Slaba ribolovna učinkovitost tradicionalnog ribolovnog alata, loša duljinska i masena struktura populacije i niski b-koeficijenti jegulja u najvažnijem staništu jegulje ukazuju na loš status populacije neretvanske jegulje i ekosustava ušća rijeke Neretve.