Praćenje plimno uzrokovane izmjene vode jezero-more u jezeru Zmajevo oko (Rogoznica, Hrvatska)

Sažetak

Morsko jezero Zmajevo oko (ZO) u blizini Rogoznice (Republika Hrvatska) je u posljednjih 30 godina opsežno proučavano zbog svojih neobičnih fizikalnih i biogeokemijskih svojstava. U njemu se povremeno događaju iznenadne anoksične holomiksije koje karakterizira progresivna deoksigenacija. Ipak, još uvijek nedostaju saznanja o izmjeni vode između ZO-a i mora kroz porozno okršeno podzemlje. U ovom radu predstavljamo oportunistička mjerenja temperature, saliniteta, otopljenog kisika, hranjivih tvari i razine mora u razdoblju od 2020. do 2023. godine na lokacijama unutar i oko ZO-a. Uključena su i mjerenja u podvodnim špiljama unutar ZO-a za koje se pretpostavlja da je kroz njih komunikacija ZO-more najjača. Unatoč tome što su plime i oseke ZO-a znatno prigušene naspram onih u moru, utvrđeno je da izmjena vode uzrokovana dnevnim oscilacijama razine okolnog mora značajno utječe na temperaturni signal u gornjem sloju uz rubove ZO-a, ukazujući na advekciju ili toplije ili hladnije morske vode u jezero tijekom zimskih, odnosno ljetnih razdoblja. Kad se tome doda učinak saliniteta, te vode mogu ojačati ili oslabiti hidrostatičku stabilnost ZO-a. Spektralna analiza razine vode pokazala je da je ZO zaštićeno od visokofrekventnih oscilacija razine vode koje se javljaju u moru, budući da se ZO ponaša kao prirodni, prigušeni sustav u plimnim i subdnevnim oscilacijama. Otopljeni kisik i hranjive tvari u gornjem sloju (na lokacijama s najvećom izmjenom vode) variraju tijekom ciklusa plime i oseke, no potrebna je bolja strategija uzorkovanja za kvantificiranje učinaka izmjene vode na biogeokemijska svojstva unutar ZO-a. Kako su događaji holomiktičke anoksije postali češći, potrebna su daljnja istraživanja koja bi kvantificirala osjetljivost ZO-a na izmjenu vode, kako u sadašnjoj klimi tako i u očekivanoj budućoj klimi s višim temperaturama zraka, većim salinitetom mora i ekstremnijim oborinama na jadranskom području.