Ugniježđeno modeliranje istočno-jadranskih obalnih voda

Sažetak

        Obalno područje srednjeg Jadrana numerički je modelirano s rezolucijom od 1 km radi simuliranja temperature, saliniteta i struja. Upotrijebljeni model predstavljao je modifikaciju Princetonskog Oceanskog Modela (POM), kontroliranog površinskom izmjenom impulsa, topline i vlage te dotokom četiri rijeke: Jadra, Žrnovnice, Cetine i Neretve. Model obalnog područja povezan je s jadranskim modelom rezolucije 5 km,
upotrebom jednostavnog načina gniježđenja. Rezultate trogodišnjeg eksperimenta izvedenog uz ponavljajuće atmosfersko i riječno djelovanje obilježio je jak godišnji signal, u prilično dobrom suglasju s temperaturnim i salinitetnim podacima prikupljenima na stalnim oceanografskim postajama uzduž profila Split-Gargano. Obrat struja dobiven u području između Hvara i Visa tijekom ljeta također je prethodno dokumentiran mjerenjima. Simulacija je uz to pokazala da dalmatinski otoci – napose Lastovo i Vis – utječu na istočno-jadransku struju zimi, dovodeći do pojave brazda iza otoka i mlazeva među njima. Usporedba rezultata simulacije višegodišnje
promjenjivosti s odgovarajućim podacima ukazala je na dobro slaganje temperature, dok je relativno veliko odstupanje saliniteta bilo uzrokovano klimatološkim protocima vlage koji su nametnuti modelu. Eksperimentalne prognoze, izdavane za razdoblje od šest mjeseci, omogućile su stjecanje iskustva u području operativne oceanografije, ali su upozorile i na jedan dodatni problem – pretjerano miješanje modelirano u situacijama u kojima je vjetar izražen. Osim toga, niska prostorna rezolucija upotrijebljenih atmosferskih polja po svoj je prilici nepovoljno utjecala na prognoze strujnog polja za neke smjerove vjetra.