Brgljun, Engraulis encrasicolus (LINNAEUS, 1758): model istraživanja biologije, dinamike populacije i njegova iskorištavanja

Sažetak

      U ovom su radu prikazani rezultati izučavanja biologije, dinamike populacije i gospodarstvenog iskorištavanja brgljuna Engraulis encrasicolus na materijalu (n=20910) sakupljenom u srednjem i dijelu sjevenog Jadrana (Dalmacija) u razdoblju 1974-1990.

     Osnovni je cilj ovih istraživanja bio dobiti elemente neophodne za procjenu obimnosti i biološki maksimalno dozvoljene razine iskorištavanja populacije brgljuna. U tu svrhu studirane biološke i dinamičke značajke populacije ove vrste, njezin identitet, migracije, sastav populacije glede dužine, starosti i spola, rast, smrtnost i preživljavanje.

     Ispitivanja identiteta su pokazala da u istraživanu području obitava jedinstvena populacija brgljuna, bez uočenih razlika koje bi upućivale na moguće postojanje subpopulacija.

     Struktura glede dužine, starosti i učestalosti spolova je pokazala da manji i mlađi brgljun preferira priobalno područje, zbog povoljnijih hranidbenih uvjeta, zahvaljujući višim vrijednostima i gustoći fitoplanktona tijekom proljeća i ljeta, ali i kvalitativno-kvantitativnim odnosima u zooplanktonskoj zajednici u tom dijelu godine. Tada se brgljun mrijesti, a na takav je način osigurana kvalitetna ishrana roditeljskom stoku, ranim razvojnim stadijima brgljuna i imigrantima; krajem proljeća i ljeti brgljun migrira prema obalnom području.

     Vrijednosti prosječnih dužina i starosti pokazale su porast od priobalja prema otvorenom moru. Transverzalni gradijent veličine i starosti brgljuna se doveo u vezu s migracijom brgljuna tijekom života - od obalnih prema otvorenim područjima. S time u svezi izgleda da je područje otvorenog mora povoljnije za starije i veće jedinke ove vrste.

      Na pučini obitava i kompaktnija populacija brgljuna nego u obalnom području.

      Ujednačena zastupljenost spolova je u cjelini prisutna, iako su mužjaci brojnošću dominirali u vrijeme mriješćenja, a ženke izvan tog razdoblja.

     Tijek spolnog ciklusa brgljuna je praćen na nekoliko načina: praćenjem stupnjeva razvoja gonada, kolebanja težine i gonadosomatičnog odnosa (gonadosomatični indeks). Uočeno je da spolno sazrijevanje započima u proljeće a krajem proljeća i tijekom ljeta se brgljun mrijesti. U jesen nastupa prestanak mriješćenja i mirovanje u spolnom ciklusu. Isto vrijedi i za veće jedinke.

     Korištenjem konceptualnih matematičkih metoda, temeljem stope rasta pri povećanoj starosti, izračunate su vrijednosti parametara rasta brgljuna prema jednadžbi von BERTALANFFY-a. Vrijednosti izračunate na taj način su sljedeće: L_∞=19.4 cm; W_∞= 34.8 g ; K = 0.57 god^-1 and t_o = - 0.5 god^-1.

      Parametri dužinsko-težinskog odnosa su: a = 0,0040; b = 3,0. Ovi iznosi predstavljaju temeljne podatke modela procjene veličine populacije brgljuna i njegovog sustavnog gospodarenja.

     Obilježja rasta brgljuna su se odrazile na dužinu životnog ciklusa brgljuna (od 0 do 4+ godina), ali i na njegov reprodukcijski potencijal. Dobne grupe 1+ i 2+ su prevladavale u lovinama.

    Izračunati koeficijenti smrtnosti imali su sljedeće vrijednosti: ukupna smrtnost Z = 1,183; prirodna smrtnost M = 0,65; ribolovna smrtnost F = 0,53 uz nivo eksploatacije E = 0,45.

    Uspoređujući vrijednosti procijenjene količine i biološki optimalne razine iskorištavanja s ostvarenim količinama lovina brgljuna u Kaštelanskom zaljevu i području Dalmacije, zaključeno je da se ovom vrstom nije smisleno gospodarilo u pojedinim godinama istraživanja te je iskazana potreba njezina pravilnijeg gospodarenja.