Regulacija vertikalnog fluksa i sastav planktona u jednostavnom ekološkom sistemu: “snapshots” iz malog slanog jezera Rogoznica (Hrvatska)
Ključne riječi:
vertikalni protok ugljika, Ceratium furca, Chaetoceros curvisetus, Acartia italica, fekalni peleti, Hrvatska, srednji Jadran, jezero RogoznicaSažetak
Istraživan je vertikalni protok u malom, slanom, plitkom i djelomično anoksičnom jezeru Rogoznica (istočna obala Jadranskog mora) na temelju sastava planktona, produkcije zooplanktonskih fekalnih peleta i vertikalnog protoka ugljika.
Jezero je prirodno eutroficirano s visokim koncentracijama hranjivih soli, a posebito čestičnim organskim ugljikom (POC) i relativno niskoj raznolikosti vrsta. Nekoliko pronađenih vrsta su pokazivale visoke brojnosti. Zbog svoje jednostavne ekološke strukture i slabih fizikalnih sila jezero Rogoznica se smatra prirodnim laboratorijem pogodnim za istraživanje planktona. Pronađena je samo jedna vrsta kopepoda, Acartia italica, s maksimalnom brojnošću od 140 jedinki L-1. Miksotrofni dinoflagelat Ceratium furca i diatomeja Chaetoceros curvisetus su bili zastupljeni s ~90% u fitoplanktonskoj biomasi. Fitoplankton predstavlja do 30% u dotoku čestičnog organskog ugljika na dubini od 5 m, te 10% na dubini od 10 m, a prevladavale su vrste C. curvisetus i C. furca.
Prosječni dotok čestičnog organskog ugljika iznosio je 730 ± 40 mg m-2 d-1 na dubini od 5 m i 750 ± 90 mg m-2 d-1 na dubini od 10 m, dok je detritus obuhvaćao 68% odnosno 86% dotoka na dubinama od 5 i 10 m.
Usprkos visokoj zastupljenosti kopepoda i koncentraciji suspendiranih fekalnih peleta, doprinos fekalnih peleta vertikalnom dotoku čestičnog organskog ugljika je bio samo 4 – 5 %. Najveći doprinos vertikalnom protoku ugljika predstavlja detritus i visoko zadržavanje je vjerojatno posljedica grazing-a fekalnih peleta ili njihove fragmentacije od strane kopepodita A. italica na dubini iznad 5 m. Ustanovljeno je da je jezero Rogoznica produktivni sistem u kojem se organski materijal brzo pretvara u detritus.