Dugoročno opadanje zastupljenosti vrste Chamelea gallina L. (Bivalvia: Veneridae) u ribarskim lovinama u Jadranu: da li je moguće objediniti uzroke?

Sažetak

       Od ranih 70-ih relativno veliki dio ulova školjkaša bio je zansnovan na uporabi hidrauličnih dredža i bio je u porastu, naspram kasnijem padu ulova, duž talijanske obale Jadranskog mora (središnji Mediteran). U kasnim 70-im godinama zabilježen je ulov od 80.000-100.000 metričkih tona godišnje (i to prema najboljoj procjeni zasnovanoj na povjerljivim intervjuima ribara, prodavača morskih plodova i uvidom u ribarstvena trgovinska izvješća), no kasnije je progresivno ulov opadao i to na jednu šestinu prethodno navedenog iznosa.
         U Italiji je to bio prvi dio ribarstva koji je bio kontroliran putem licenci i čiji je broj bio ustanovljen na nacionalom nivou kako bi se flota i ribarstveni napor održavali nepromijenjenim, ali broj ovlaštenih brodova se povećao tijekom 80-ih i tehnička dostignuća su omogućila da se jednim potegom može više površine izloviti po jedinici vremena. To objašnjava činjenicu zbog čega su primjenjene razne mjere kako bi se smanjio izlov naselja školjkaša (kao npr. povlačenje brodova, uspostava lovostaja, veći otvori na rešetkama), a ograničeno smanjenje flote je obavljeno u kasnim 90-im nakon veće smrtnosti koja je bila zabilježena u kasnom ljetu – ranoj jeseni 1996. godine.
         Istovremeno utjecaj nepoznatih čimbenika u okolišu je povremeno bio prisutan i u ribarstvu, a veća gutoća naselja školjkaša kao i drugih riba i ostalih izvora školjkaša u Jadranu u usporedbi s drugim područjima u Mediteranu je bila povezana uz veliki unos slatke vode rijeke Po i drugih rijeka.
         Zbog neusklađenosti u literaturi, pregledali smo sve dostupne radove (ili približno sve) koji se odnose na ulov školjkaša u Jadranskom moru (uključujući nacionalne zakone, izvješća o eutrofikaciji obalnih područja u sjeverno-istočnoj Italiji, i ostalo) s ciljem boljeg razumijevanja uloge čimbenika okoliša (tj. koji se ne odnose na ribarstveni napor) naspram utjecaja ribarstvenog napora kao mogućeg uzroka opadanja količine školjkaša. Niska kvaliteta mnoštva podataka otežava određivanje uzroka opadanja količine školjkaša, dok indirektni pokazatelji ukazuju na progresivno smanjenje dotoka svježe vode u Jadransko more i sadržaj fosfata kao čimbenike koji imaju važnu ulogu u cijelom procesu.