Utjecaj suspendirane tvari na akumulaciju kadmija u sediment Kaštelanskog zaljeva, Jadransko more, Hrvatska

Sažetak

       U poluzatvorenom Kaštelanskom zaljevu istraživane su prostorna i sezonska raspodjela kadmija i ogranske tvari u sedimentu i suspendiranoj tvari tijekom jedne godine (travanj 2000. – travanj 2001.). Uzorci sedimenta i suspendirane tvari sakupljani su mjesečno na četiri postaje koje su 15-30 m udaljene od obale. Na početku istraživanja na svakoj je postaji uzorkovana po jedna sedimentna jezgra. Granulometrijski sastav sedimenta u istočnom onačišćenom području je pjeskoviti silt, dok je u ostalom dijelu zaljeva pjesak. Izmjereni maseni udjeli kadmija u sedimentu bili su od 0,082 do 0,904 mg kg^-1, a u suspendiranoj tvari od 0,131 do 1,057 mg kg^-1. Raspodjela kadmija između sedimenta i suspendirane tvari utječe na prijenos kadmija kroz zaljev. Suspendirana tvar je „sakupljač“ i „nositelj“ kadmija u zaljevu. Resuspenzija sedimenta je značajan proces koji doprinosi povećavanju masenih udjela kadmija u suspendiranoj tvari i smanjenju u sedimentu. Prostorna raspodjela kadmija određena je cirkulacijom u zaljevu i ukazuje na antropogeno podrijetlo kadmija. Smanjenje masenih udjela kadmija u dubljim slojevima sedimenta također upućuje na antropogeno podrijetlo kadmija u zaljevu. Povećanje masenih udjela kadmija zabilježeno je tijekom jesenske i zimske sezone kada je proces resuspenzije sedimenta značajniji.