Nadzor raspodjele uljnih mrlja u hrvatskom dijelu Jadranskog mora: potrebe i mogućnosti

Sažetak

      Kombinacija SAR (synthetic aperture radar) satelitskih snimaka i geografskog informacijskog sustava (GIS) može znatno doprinjeti pračenju i prepoznavanju tankog filma ulja koji pliva na površini mora. U početku, GIS se pokazao odličnim sredstvom u gospodarenju resursa i planiranju
zaštite od uljnih mrlja, ali mogućnosti GIS-a postoje i u integriranju geografskih informacija o infrastrukturi za preradu/transport nafte sa satelitskim informacijama od SAR snimaka. Podaci različitih izvora kao što su nautičke mape, geografske baze podataka, mjerenja in-situ te podaci daljinskih mjerenja u kombinaciji sa GIS-om mogu otkriti obalne i morske izvore ulja i odrediti intenzitet i razvoj uljnog zagađenja. SAR i GIS zajedno mogu znatno poboljšati identifikaciju i klasifikaciju uljnog zagađenja, dovodeći do produkta – mapa raspodjele uljnih mrlja na Jadranu. Ovaj pristup, uspješno primijenjen u različitim morskim bazenima može se primijeniti i za monitoring i mapiranje u hrvatskim obalnim vodama na Jadranu, a također može doprinjeti razumijevanju prostorno vremenske raspodjele uljnih mrlja na Jadranu te biti idealan alat nacionalnog sustava monitoriga. U okviru hrvatske inicijative prema regionalnoj suradnji na Jadranu ovaj pristup može predstavljati dodatnu mogućnost.
       U ovom su radu opisane osobine SAR snimaka, kao najpouzdanijeg izvora informacija o uljnim mrljama. Raspravljene su i mogućnosti kombiniranog SAR-GIS pristupa nadzoru uljnih mrlja te baza podataka u GIS-u kao sredstva korisnog u zaštiti Jadrana.