Sastav i raspodjela zooplanktona duž obalnih i otvorenih voda Albanije (južni Jadran) u kasno proljeće

Autor(i)

  • Marijana MILOSLAVIĆ
  • Davor LUČIĆ
  • Jakica NJIRE
  • Barbara GANGAI
  • Ivona ONOFRI
  • Rade GARIĆ
  • Marko ŽARIĆ
  • Fundime MIRI OSMANI
  • Branka PESTORIĆ
  • Enkeleda NIKLEKA
  • Spase SHUMKA

Ključne riječi:

mikrozooplankton, mezozooplankton, bioraznolikost vrsta, Sredozemno more

Sažetak

         Po prvi put su prikazani sastav, abundancija i vertikalna struktura mikro- i mezozooplanktona u albanskim obalnim i otvorenim vodama. Istraživanje je obavljeno na šest postaja duž 75 km dugom transektu od šelfa do kontinentskog slaza. Najbrojniji predstavnici mikrozooplanktona su bili kopepodni naupliji (maksimum: 39 ind. L-1), iza kojih su slijedili kalanoidni i ciklopoidni kopepoditi. Od 14 zabilježenih vrsta tintinida, najbrojnija je bila vrsta Tintinnopsis radix, nađena od površine do 50 m dubine. Sastav zajednice mezozooplanktona obalnog i otvorenog mora u skladu je s prijašnjim istraživanjima južnog Jadrana. kopepod Oithona similis bila je dominantna vrsta na svim istraživanim postajama. Na plićim postajama slijede je vrste Oithona plumifera, Acartia clausi, Paracalanus parvus, Oithona nana i cyclopoida-oncaeids, a u otvorenim vodama vrste Clausocalanus pergens, Oithona plumifera i Oithona nana. Bioraznolikost mezozooplanktona značajno raste od obale prema otvorenom moru. Nasuprot tome, najveća gustoća mezozooplanktona (2286 ind. m-3) zabilježena je na najplićoj postaji. Prisutnost karakterističnih vrsta tintinida i kopepoda otvorenog mora na obalnim postajama ukazuju na utjecaj struja otvorenog mora za vrijeme ovog istraživanja. Naši rezultati ukazuju da povećani upliv slatke vode nije znatno utjecao na gustoću zooplanktonskih populacija čak i na plitkim postajama gdje je prodor slatke vode u površinskim slojevima osobito izražen.

Preuzimanja

Objavljeno

15.12.2012

Broj časopisa

Rubrika

Articles