Karakterizacija različitih obalnih područja Jadrana u kasno proljeće

Sažetak

         Cilj ovog istraživanja je analiza fizikalnih i kemijskih svojstava triju obalnih područja Jadrana u kasno proljeće i ustanovljenje sličnosti i razlika među zonama. Trofički status jugoistočnog Jadranskog mora, pod utjecajem dotoka slatke vode iz sliva rijeke Bune / Bojane, je u ovom radu uspoređen s druge dvije jadranske regije: sjeverozapadnim Jadranom i jugozapadnim Jadranom (zaljev Manfredonia) u prvom dominiraju pražnjenja rijeke Po, dok je drugi jedno od najproduktivnijih područja
jugozapadnog Jadrana.
           Područja su pod utjecajem dviju glavnih površinskih struja Jadranskog mora: istočne jadranske struje (EAC) koja teče prema sjeverozapadu i zapadne jadranske struja (WAC) koja teče prema jugoistoku. Podaci o izmjerenoj temperaturu, slanosti, fluorescenciji, kisiku, hranjivim tvarima i klorofilu a su sakupljeni i uspoređeni za sva tri područja. Istraživana područja su pokazala slične fizičke i bio-kemijske karakteristike, unatoč činjenici da je sjeverni Jadran pod utjecajem dotoka rijeke Po, a zapadna jadranska struja (WAC) nosi duž zapadnog Jadrana vodu bogatu hranjivim tvarima iz talijanskih rijeka na sjeveru. Područje pogođeno dotokom rijeke Po pokazalo je maksimum koncentracije klorofila i dušika unutar rijeka. Štoviše, u jugozapadnom Jadranu količina hranjivih tvari i organske tvari je povezana s tvarima koje dolaze iz sjevernih talijanskih rijeka (uglavnom rijeke Po).
         Slično tome, u jugoistočnom dijelu jadranskog mora, dotok rijeke Bune / Bojane sadržavao je relativno visoke vrijednosti klorofila na nivou regionalne distribucije. Tri područja su izravno ili neizravno povezana s dinamikom riječnih perjanica, te organskim i anorganskim riječnim unosom koji određuje trofičko stanje područja. Konkretno, jugoistočno Jadransko more je mezo-eutrofično područje; unatoč većoj istočnoj strani Jadrana koij je bio oligotrofan bazen.