O termohalinim svojstvima i cirkulaciji Jonskog mora u toku 2010.-2013. na osnovi mjerenja Argo plutačama

Autor(i)

  • Vedrana KOVAČEVIĆ
  • Laura URSELLA
  • Miroslav GAČIĆ
  • Giulio NOTARSTEFANO
  • Milena MENNA
  • Manuel BENSI
  • Pierre-Marie POULAIN

Ključne riječi:

Jonsko more, uzgonske plutače, površinska topografija, prostorna varijabilnost na skali sub-basin, višegodišnja promjenjivost

Sažetak

        Na temelju raspoloživih podataka sistema Argo sondi i podataka o visini morske razine, analizirani su površinski, intermedijarni (350 m) i duboki (1000 m) sustavi strujanja u Jonskom moru u toku 2010., 2011., 2012. i 2013. godine. Pritom su opisana i uspoređena termohalina svojstva
dobivena iz profila Argo sondi. Razmatrano je i širenje guste vode iz Jadranskog mora, naročito ono vezano uz iznimno velik gubitak topline s površine mora u toku zimskog razdoblja u 2012. godini. Tokom perioda istraživanja, polja strujanja karakteriziraju vrtlozi čiji je promjer otprilike
100 km. Vrtlog Pelops, posebice, opaža se od morske površine do 1000 m dubine. Anticiklonalna struktura u središtu Jonskog mora, na sjevernoj strani struje tzv. Mid-Ionian Jet, sastavljena je od više manjih vrtloga i također se proteže do istih dubina. Ciklonalno strujanje dobro se uočava na sve tri razine u rubnom (dužobalnom) području unutar sjevernog Jonskog more. Vrlo izrazit signal prisustva guste jadranske vode (Adriatic Dense Water, AdDW) opažen je na otprilike 1000 m dubine u sjeverozapadnom dijelu jonskog bazena u kasno proljeće 2012. godine. Otuda, AdDW vrlo vjerojatno postupno tone strujeći prema jugu, i njen se signal više ne opaža jer su Argo mjerenja ograničena na maksimalnu dubinu od 2000 m.

Preuzimanja

Objavljeno

15.06.2015

Broj časopisa

Rubrika

Izvorni znanstveni rad