Učinci pridnenog koćarenja na bentoske zajednice u južnom Jadranu (Crna Gora)

Sažetak

         Cilj ovog istraživanja je prikazati koje učinke pridneno koćarenje ima na bentoske zajednice u južnom Jadranu, kao i izvijestiti o detaljnim kvantitativnim i kvalitativnim podacima o grupama beskralješnjaka koji nemaju komercijalnu vrijednost, a koje su pogođene koćarenjem. Kratkoročni učinci pridnenog koćarenja na mekano morsko dno proučavali su se na epikontinentalnom pojasu i gornjem nagibu u jugoistočnom dijelu Jadranskog mora.
         Tijekom srpnja 2011. koćarilo se na deset lokacija. Tijekom razdoblja istraživanja prikupljeno je ukupno 14069 jedinki beskralježnjaka koji pripadaju u 44 svojte od čega su 93 spužve (4 vrste), 509 žarnjaka (7 vrsta), 3670 mekušaca (5 vrsta), 48 mahovnjaka (1 vrsta) 3154 bodljikaša (14 vrsta) i 7054 plaštenjaka (13 vrsta). Cluster analiza, koja je provedena s podacima prikupljenim na različitim dubinama, pokazala je da postoje dvije jasno razdvojene grupe koje pripadaju padini i nagibu. Uzorci prikupljeni u padinskoj zoni bili su bogatiji vrstama, dok je u uzorcima prikupljenima na nagibu pronađena samo jedna vrsta, Pteroeides spinosums. Iz prikupljenih uzoraka zaključili smo da su sljedeće vrste bile najučestalije: Pteria hirundo, Ascidia virginea, Phallusia mammillata, Botryllus schlosseri, i Centrostephanus longispinus. Kod vrsta P. mammillata, B. schlosseri, i P. regalis, uočena je najviša vrijednost indeksa biomase (kg/km²). Naši rezultati pokazali su da su svojte organizama poput mješčićnica, žarnjaka i bodljikaša najugroženije koćarenjem.