Utjecaj hranidbe na sastav mišićnog tkiva plavoperajne tune (Thunnus thynnus) uzgajane u kavezima

Sažetak

       Kavezni uzgoj tune uhvaćene u divljini, tijekom razdoblja dužeg od jedne godine, sve dok tuna ne dobije znatno na težini, jedan je od najznačajnijih akvakulturnih aktivnost u Hrvatskoj. Cilj ovog rada je odrediti utjecaj intenziteta i duljine ishrane na biokemijski sastav bijelog mišićnog tkiva (ukupni sadržaj masti, vode, suhe tvari, ugljikohidrata i proteina) tek ulovljene tune (Thunnus thynnus) prije tovljenja, u odnosu na tunu uzgajanu u kavezima kružnog oblika između 2001. i 2004. u uvali Vela Grška, koja se nalazi na južnoj obali otoka Brača u hrvatskom dijelu Jadranskog mora (LAT 43°17’40,6984”N, LONG 016°28’58,4315”E (WGS84)). Tuna uzgajana u sva četiri kaveza hranjena je domaćom malom plavom ribom ili mješavinom haringe iz Sjevernog mora (Clupea harengus) i srdele (Sardina pilchardus), i to tijekom pet mjeseci (kavez 3), osam mjeseci (kavez 4) odnosno 21 mjesec (kavezi 1 i 2). Niski udjeli vode i visoki udjeli suhe tvari, uključujući masti, zabilježeni su u mišićnom tkivu uzgajane tune u odnosu na divlju tunu. U mišićnom tkivu kavezno uzgajane tune zabilježeno je 55.26% vode u kavezu 1, 39.95% u kavezu 2, 54.64% u kavezu 3 i 49.70% u kavezu 4, što su značajno niže vrijednosti od vrijednosti izmjerenih za divlju tunu (80.36%). Udio suhe tvari u mišićnom tkivu uzgajane tovljene tune značajno se razlikovao od udjela suhe tvari nađene u mišićnom tkivu divlje tune (19.64%), ali u mišićnom tkivu tuna uzgajanih u različitim kavezima (44.74% u kavezu 1, 60.05% u kavezu 2, 45.36% u kavezu 3 i 50.30% u kavezu 4).
        Ukupne masti u mišićnom tkivu čine manje od 1% ukupne težine tijela divlje tune, dok su te vrijednosti u tovljenih tuna: 20.62% u kavezu 1, 42.50% u kavezu 2, 20.97% u kavezu 3 i 20.57% u kavezu 4. Ovi rezultati upućuju na to da se visok sadržaj masti može postići već nakon pet mjeseci intenzivnog tovljenja tune. Visoke vrijednosti udjela proteina nađene su u mišićnom tkivu uzgajanih tuna (18.60% u kavezu 1, 16.00% u kavezu 2, 15.09% u kavezu 3 i 20.58% u kavezu 4) u usporedbi s mišićnim tkivom divlje tune (13.77%).
         Udio ugljikohidrata u mišićnom tkivu tuna nije se značajno razlikovao između tuna uzgajanih u različitim kavezima (0.83% u kavezu 1, 0.57% u kavezu 2.0 66% u kavezu 3 i 0.37 u kavezu 4), kao ni u usporedbi s mišićnim tkivom divljih tuna (0.31%). Kako ugljikohidrati potječu iz glikogena koji se brzo sintetizira i razgrađuje, sadržaj glikogena u mišićnom tkivu tune, manje je pogodan parametar za ocjenu kvalitete mišićnog tkiva uzgajane ribe.