Prehrana brgljuna Engraulis encrasicolus (Linnaeus, 1758) tijekom mrijesta u istočnom dijelu Jadranskoga mora
DOI:
https://doi.org/10.32582/aa.61.1.4Ključne riječi:
sitna plava riba, trofička ekologija, razmnožavanje, Jadransko moreSažetak
Cilj ovog rada bio je utvrditi kvantitativnu i kvalitativnu varijabilnost u prehrani brgljuna Engraulis encrasicolus tijekom mrijesta. Uzorci iz komercijalnih ulova plivaricom (travanj 2014 – rujan 2016), obuhvatili su ribolovna područja obalnog i otvorenog mora duž istočne obale Jadrana,
različitog trofičkog stanja i sastava zooplanktona. Ličinke deseteronožaca općenito su glavni izvor hrane tijekom mrijesta brgljuna, a prate ih kalanoidni veslonošci.
Unutar veslonožaca najzastupljenija je bila vrsta kalanoida Temora stylifera, a slijede veslonošci skupine Oncaea i porodica Corycaeidae. Premda nisu utvrđene značajne razlike u sastavu prehrane u odnosu na dužinu ribe, udio veslonožaca smanjio se porastom dužine brgljuna, a postupno su ih nadomještali veliki rakovi - deseteronošci, eufazidi, rašljonožci i rakušci.
Međutim, uočena je značajna razlika u sastavu plijena između obalnog i otvorenog mora (globalni R = 0.164, p <0.05). Pored odraslih veslonožaca, brgljun otvorenog mora hranio se uglavnom ličinkama deseteronožaca i njihovih megalopa stadija te rakušci. U želucu ribe ulovljene u obalnim vodama primijećen je veći doprinos eufauzida, rakušcima i ribljih jaja. Raznolikost plijena bila je veća u želucima jedinki ulovljenih u otvorenim vodama (H’=0.59) nego u obalnom dijelu Jadrana (H’=0.40).
Preuzimanja
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Autorska prava (c) 2020 Acta Adriatica
This work is licensed under a Creative Commons Attribution 4.0 International License.