Uloga predacije, hranjiva i temperature u kontroli bakterijske abundancije: interakcija između prostorne i vremenske skale

Sažetak

      U razdoblju od siječnja 1995. do prosinca 1997. su na postajama poredanim od obalnog do otvorenog mora srednjeg Jadrana (trofički gradijent) izvršene mjesečne analize abundancije, biomase, proizvodnje, grazinga te specifične stope rasta i grazinga bakterija i heterotrofnih nanoflagelata (HNF). Uloga predacije, koncentracije hranjiva (koja nije izravno mjerena, već je izražena kroz nagib pravca regresije koji opisuje ovisnost bakterijske abundancije o bakterijskoj proizvodnji) i temperature u kontroli bakterijske abundancije istraživana je na prostornoj (trofičkoj) i sezonskoj skali. Snažna veza između bakterijske abundancije i proizvodnje, koja upućuje na važnost koncentracije supstrata u kontroli bakterija, nađena je u oligotrofnom području, te tijekom hladnijeg zimsko-proljetnog razdoblja. S druge strane, nekonzistentan odnos između bakterijske abundancije i proizvodnje u eutrofnom području, te tijekom toplijeg ljetno-jesenskog razdoblja, upućuje na situaciju kada je količina hranjiva iznad razine zasićenja, ili kada su čimbenici mortaliteta, kao što su predacija i virusna lizija, vrlo snažni. Varijabilnost duž trofičke i sezonske skale prikazana je preko dva omjera, bakterijska proizvodnja/bakterijska biomasa (P/B) i bakterijska abundancija/abundancija HNF (B/HNF), koji su dobri pokazatelji bakterijske dinamike. Varijacije P/B omjera su bile više pod utjecajem trofičke skale koja je objašnjavala 32% od ukupnog varijabiliteta u odnosu na 21% koliko je objašnjavala sezonska skala. S druge strane, varijacije B/HNF omjera su bile više pod utjecajem sezonske skale koja je objašnjavala 71% od ukupnog varijabiliteta. Značajan dio varijacije obaju omjera može se objasniti interakcijom između trofičke i sezonske skale (interakcija objašnjava 31% varijabiliteta P/B omjera i 15% varijabiliteta B/HNF omjera). Stupanj ovisnosti bakterijske abundancije o temperaturi razlikovao se između različitih temperaturnih raspona, kao i između različitih trofičkih područja. Značaj temperature u kontroli bakterijske abundancije opadao je od eutrofnog prema oligotrofnom području, što znači da je uloga temperature u kontroli bakterijske abundancije bila u negativnoj korelaciji s ulogom koncentracije hranjiva. Ovi rezultati upućuju na zaključak da u eutrofnom području koncentracija hranjiva postavlja gornju granicu za bakterijski rast, dok drugi čimbenici poput temperature, predacije ili virusne lizije određuju razinu realiziranog bakterijskog rasta, što je osobito izraženo tijekom ljetnog razdoblja. Temperatura je bila važan čimbenik kontrole bakterijske abundancije tijekom ne-ljetnog razdoblja (razdoblje kada je površinska temperatura mora bila ispod 20°C), kada su temperatura i koncentracija hranjiva djelovali sinergistički. Suprotno od trofičke skale, na sezonskoj su skali uloge temperature i koncentracije hranjiva u kontroli bakterijske abundancije bile pozitivno korelirane.