Struje u Kaštelanskom zaljevu: emprijska analiza i rezultati numeričkog modela

Sažetak

      Osnovni statistički podaci o strujama izmjerenim u Kaštelanskom zaljevu u razdoblju od 1953. do 1990. godine ukazuju na veliki značaj juga na strujanje u Kaštelanskom zaljevu. Jugo okreće tipičnu estuarijsku cirkulaciju u vratima zaljeva. Za vrijeme jakih epizoda juga uočena je polarizacija struja u vratima zaljeva u smjeru istok-zapad, sa strujom niz vjetar u površinskom sloju i kompenzacijskom strujom na većim dubinama. U središtu zaljeva površinske struje generirane jugom zakreću nadesno od vjetra pod utjecajem CORIOLIS-ove sile. Srednji iznosi struja u središtu zaljeva za puhanja vjetrova s brzinom većom od 5 ms^-1 gotovo su dvostruko manji od onih izmjerenih u vratima zaljeva za puhanja vjetrova iste brzine, što govori o važnosti utjecaja transporta iz okolnog Bračkog kanala.

         Numerički dobiven ciklonalni vrtlog na području cijelog bazena za puhanja bure u skladu je sa zaključkom iz analize polja saliniteta. Numerički rezultati pokazuju formiranje nekoliko ciklonalnih i anticiklonalnih vrtloga za puhanja juga, pa se barem u dijelu zaljeva numerički i empirijski rezultati dobiveni iz analize saliniteta podudaraju. Usporedba rezultata mjerenja s rezultatima hidrodinamičkog numeričkog modela daje bolje podudaranje direktno izmjerenih i simuliranih struja za puhanja juga nego za bure. Za ispravnu prognozu vjetrovnih struja potrebno je detaljno poznavati iznos i smjer napetosti vjetra nad Kaštelanskim zaljevom, kao i polja gustoće u bazenu.