Značaj istraživanja obraštaja za procjenu izgradnje marina
Ključne riječi:
obraštaj, indikator kvalitete okoliša, marina, sjeverni JadranSažetak
U područjima gdje su izgrađene marine nastaju potencijalni problemi zbog pogoršanja kvalitete sredine, uzrokovani urbano-industrijskim zagađenjem, a posebno teškim kovinama iz antivegetativnih premaza za sprječavanje obraštaja na plovnim jedinicama.
Budući da se kvaliteta sredine može najbolje odraziti na pričvršćenim organizmima, kao što su uglavnom obraštajni organizmi, istraživanja su obraštaja korisna kod testiranja sredine, podvodnih dijelova plovnih jedinica, hidropostrojenja itd., prije svega zbog njihovog spriječavanja.
U studiji je utjecaja na okolinu “Marina Veruda” (Pula) bilo uključeno istraživanje obraštaja s ciljem da se na osnovi kvalitete i intenziteta obraštajnog kompleksa omogući lakša procjena značajki sredine. Osim toga, nastojalo se procijeniti intenzitet i brzina obraštajnog kompleksa u funkciji vremena na plovnim i drugim objektima, a što bi bilo značajno kod predlaganja kapacitiranja brodova i čamaca u pojedinim dijelovima Verudskog zaljeva.
U kratkoročnim istraživanjima obraštaja (3.5 mjeseca) u vrijeme sezone rada marine, obraštaj je po sastavu bio tipičnog lučkog značaja, sa samo tri prevladavajuće vrste (Janua pseudocorrugata, Hydroides elegans, Balanus amphitrite amphitrite), karakteristične za organsko zagađenje. Poslije 3.5 je mjeseca najizraženiji bio obraštaj u unutarnjem (3375 gm-2), slabiji u srednjemu dijelu (1550 gm-2) gdje je smještena marina (350 vezova) i neznatan na ulazu u zaljev (926 gm-2). U unutarnjem najplićemu dijelu, sa slabim kruženjem vode, bogatim sadržajem organskih tvari i početkom anaerobnoga procesa, obraštajni je proces bio dva puta brži nego u najčišćemu dijelu na ulazu u zaljev. U tako eutrofiziranom unutarnjemu dijelu zaljeva učinak zaštitnih antivegetativnih brodskih boja znatno brže slabi, što bi u rekordnom vremenu ugrozilo područje s otrovnim pigmentima. Također, istodobna su istraživanja teških kovina u Verudskom zaljevu pokazala samo u tome dijelu uvale nešto veću nedozvoljenu koncentraciju bakra i cinka u sedimentu (LUCU, neobjavljeno). Na osnovi se iznijetoga predlaže da se marina ne proširuje u unutarnjemu dijelu uvale, već što je moguće više k najčistijem ulaznomu dijelu zaljeva.
