Raspodjela larvi i jaja brgljuna u odnosu na hidrografiju i raspoloživu hranu u estuariju rijeke Po

Sažetak

      Uzorkovanje je provedeno 12. i 13. kolovoza 1955. uzduž transekta dugog 20 milja na para­leli 44° 52.5’ N preko estuarija rijeke Po. Inicijalni niz obrađenih postaja bio je uzduž transekta na udaljenostima od 5 milja što je uz odgovarajuće priobalne postaje trebalo pridonijeti detaljni­jem dnevno-noćnom uzorkovanju. Uzorkovanje jaja i larvi brgljuna (Engraulis encrasicolus) i raspoložive hrane za larve izvedeno je pomoću mreže BONGO, a za studij vertikalne raspro­stranjenosti pomoću LONGHURST-HARDY plankton rekordera (LHPR). Hidrografska opažan­ja su na postajama provedena pomoću CTD uređaja i kontinuirano uzduž transekta pomoću sis­tema uronjenih senzora (UNDULATOR). Uzorci vode su bili analizirani pomoću Coulter Multisizer II za mjerenje koncentracije čestica.

      Utjecaj rijeke je u površinskome sloju jasno vidljiv zbog mutne vode niskog saliniteta s rela­tivno visokom koncentracijom klorofila a. Jaja brgljuna su bila najbrojnija (1817/m²) na postaji bliskoj fronti između riječne i vanjske vode i na relativno malom broju postaja izvan i unutar toga lokaliteta. Larve brgljuna su bile također najbrojnije (256/ m²) na postaji na fronti i ostale su rel­ativno brojne prema otvorenom; na većini obalnih postaja bile su manje brojne. Srednja dužina larvi je rasla s udaljenosti od obale. I jaja i larve brgljuna su bile najbrojnije u gornjem sloju do 20 m dubine (99% odnosno 8% u gornjih 20 m). Broj jaja je rastao prema površini, dok larve imaju podpovršinski maksimum pojavljivanja na dubini 6-8 m. Larve se hrane samo tijekom dnevnih sati. Hrane se pretežno kopepodnim nauplijima larvalne dužine manje od 6 mm do predominantnih ranih stadija kopepodita i malih odraslih kopepoda dužine veće od 8 mm. Obilje potencijalne hrane za larve brgljuna uzete za cijeli stupac vode pokazuje smanjenje idući od pri­obalja prema otvorenom moru. Vertikalna raspodjela hranidbenih jedinica pokazuje najveću kon­centraciju (82.8/l na unutarnjoj postaji i 43.8/l na vanjskoj postaji) na sličnim podpovršinskim dubinama gdje se javljaju i larve. Rezultati sugeriraju da su za manje larve prehrambeni uvjeti bili najbolji u priobalnom području blizu mrijestilišta gdje su naupliji najbrojniji, a u maksimalnim količinama se javljaju na istim dubinama kao i larve; veće larve su odnošene prema otvorenom moru s riječnim donosom prema području gdje kopepoditni stadiji, koji su glavni i raspoloživi objekti, predstavljaju visoku proporciju u potencijalnoj hrani.