Stanje ishranjenosti larvi brgljuna (Engraulis encrasicolus L.) u estuariju rijeke Po (sjeverni Jadran)
Sažetak
Smatra se da smrtnost ranih stadija morskih riba znatno utječe na uspješno obnavljanje. Čimbenici koji utječu na promjene smrtnosti su biološke i fizikalne prirode. U svrhu istraživanja tih procesa izvršeno je uzrokovanje uzduž transekta 44°52.5’N u estuariju rijeke Po tijekom kolovoza 1995. da bi se odredio utjecaj hidrobioloških uvjeta i raspoložive hrane na preživljavanje larvi papaline (Engraulis encrasicolus). Stanje ishranjenosti larvi je shvaćeno kao indeks preživljavanja a određeno je pomoću dnevnog rasta prstenova otolita i histološkog stupnjevanja tkiva probavila, jetre i mišića.
Rast larvi je opisan pomoću LAIRD-GOMPERTZ-ove funkcije i da bi se procijenili parametri Lo, Ao i L, čije vrijednosti su sukladne ranije publiciranim procjenama. Dužina pri vađenju prvog prstena rasta je ocijenjena na 3.67 mm ili 2.75 mm, što odgovara vrijednostima sa ili bez odbitka zbog stiskanja larvi pri ulovu i konzerviranju. Linearna regresija između starosti i dužine za larve od 4-8 mm ukazuje na znantno višu (kod p=0.05) stopu rasta za larve uhvaćene bliže obali (0.515 mm/dan), gdje ima više raspoložive hrane, nego za larve uhvaćene dalje od obale (0.417 mm/dan) gdje ima manje hrane na raspolaganju. Ovi rezultati su potvrđeni histološkim opažanjem stanja ishranjenosti larvi. Loše stanje tkiva probavila i jetre je češće u uzorcima sabranim dalje od obale. Mišićno tkivo pokazuje manje razlike u priobalju i dalje od obale. Procijenjeno je da se oko 6% larvi u priobalju može smatrati nedovoljno ishranjenima, a na vanjskim postajama gladuje 22% larvi. Raspoloživa hrana utječe i na dnevni ritam ishrane, što se vidi na zalihama u jetri, koje se koriste noću kada nema vanjskog hranjenja.
Može se zaključiti da je određivanje stanja larvi pomoću dnevnog rasta otolitskih prstenova kao i pomoću analize stanja tkiva pokazalo vidljiv odnos s količinom raspoložive hrane i hidrografskim svojstvima uzduž estuarijima.
