Kvantitativna i kvalitativna istraživanja bentoskih zajednica na pomičnim dnima Jadrana
Sažetak
Programom istraživanja ekspedicije PIPETA osim ribarstvenih zadataka su se određivala kvalitativna i kvantitativna obilježja bentoskih zajednica (epifauna i endofauna). Prvo je krstarenje obavljeno u proljeće 1982. godine (travanj-svibanj).
Posebna je pažnja posvećena odabiru reprezentativnih postaja u odnosu na tipove dna i dubine mora.
Podaci su prikupljani pomoću talijanskog komercijalnoga broda m/b PIPETA (300 ks) na 47 stalnih postaja raspoređenih na devet profila tijekom travnja i svibnja mjeseca 1982. i na 53 postaje tijekom studenoga i prosinca 1982. godine. Brzina povlačenja je bila oko 3.5 Nm na sat.
Da bi se odredili pokazatelji obilnosti faune bentosa koristilo se je metodom "izlova po jedinici površine”. Pokazatelji obilnosti pojedine vrste i grupe izračunati su i izraženi u gramima kao količina ulovljena u jedinici vremena - 1 satu.
Težina nejestivoga dijela ulova izračunata je na način da je jedan plastični sanduk (kašeta) dimenzija 50 x 32 x 10.5 cm punjen metodom slučajnog uzorka, materijalom koji je sadržavao epifaunu sakupljenu povlačnom mrežom. Težina jednoga plastičnog sanduka ispunjenog epifaunom množena je s ukupnim brojem sanduka epifaune sakupljene tijekom jednoga potega s dubinskom povlačnom mrežom, a zatim je vrijednost izražena u jedinici vremena (kg/sat). Materijal se prikupljao kontinuirano, tj. danju i noću. Nastojale su se zadržati stalne tehničko-tehnološke karakteristike dubinske povlačne mreže na svim postajama tijekom sakupljanja materijala.
Podaci prikupljeni u tijeku ekspedicije PIPETA u mjesecima travnju-svibnju i studenome - prosincu 1982. godine u ovom su radu prikazani u obliku kvantitativnog i kvalitativnog popisa vrsta, s postotnom zastupljenošću; postotnog odnosa između broja i težine pojedinih vrsta po grupama na različitim postajama; srednjih vrijednosti (dvaju putovanja) biomase i broja primjeraka dominantnih grupa životinja na svakoj postaji; horizontalne i vertikalne rasprostranjenosti vrsta u području istraživanja.
Na temelju rezultata istraživanja moguće je zaključiti da se pokazatelji obilnosti vrsta, glede postaja i profila u sjevernom Jadranu znatno razlikuju od postaja u srednjem i južnom Jadranu. Od sjevernog prema južnom Jadranu, vrijednosti pokazatelja obilnosti organizama bentosa znatno se smanjuju.
Pokazatelji obilnosti faune bentosa se također mijenjaju i od zapadne prema istočnoj obali Jadrana.
Težina bentoske faune do dubine 100 metara čini glavni dio nejestive biomase lova dubinskom povlačnom mrežom u Jadranu.
Na prikazanim slikama biomasa i broj primjeraka glavnih skupina bentoske faune Jadrana pokazuju raspored dominirajućih grupa po pojedinim postajama.
Ulov koji se odnosi na rijetke vrste bentoske faune Jadrana, uglavnom potječe s većih dubina, a što je ujedno i uzrok slaboga poznavanja biologije i ekologije tih vrsta u Jadranu.
U radu se također daje i horizontalna i vetikalna rasprostranjenost broja vrsta i njihova povezanost s čimbenicima okoliša.
