Ekološke osobine bentoskih zajednica

Sažetak

      Na području jugozapadne stjenovite obale Istre (od rta Proština do rta Kamenjak na poluo­toku Premantura) i na dubljim pomičnim dnima prema otvorenom moru, te u plinskim poljima IVANA i IKA, obavljena su u razdoblju od 1982. do 1985. i početkom 1986. godine istraživanja sastava i rasprostranjenosti flore i faune (uključujući i ihtiofaunu) u životnim zajednicama morskog dna. U bentoskoj je flori određeno 245 svojti bentoski alga (Rhodophyta 146 svojti, Phaeophyta 57 svojti, Chlorophyta 42 svojte) i 2 vrste morskih cvjetnica.

        U sastavu je bentoske faune određeno 299 makrobentoskih vrsta koje su razvrstane u devet sistematskih skupina. Najbrojniji su Mollusca s 92 vrste, a slijede ih Pisces sa 62 vrste, Poryphera s 36 vrsta, Tunicata s 32 vrste, Echinodermata s 31 vrstom, Arthropoda s 13 vrsta, Annelida s 13 vrsta, Cnidaria 11 vrsta i Tentaculata s 5 vrsta.

       Analiza je vertikalne i horizontalne rasprostranjenosti bentoske flore i faune pokazala da je najveći broj svojti betonskih alga (253) zabilježen u naseljima razvijenim na stjenovitoj i kameni­toj obali, dok su na dubljim i pomičnim (sedimentima) dnima koja se protežu od polja IVANA i IKA, ta naselja vrlo skromno razvijena. Na tim dnima je određeno samo 13 svojti bentoskih alga.

        Bentoska je flora najbolje razvijena na stjenovitim dijelovima obale od površine do 15 (16) m, a mjestimice do 20 (25) m dubine. Na blaže nagnutim stjenovitim i kamenitim dnima koja su samo djelomično prekrivena tankim pješčanim sedimentima naseljavaju se razne vrste roda Cystoseira u čijim naseljima su nazočni dosta brojni epifitski i epilitski oblici bentoskih alga. U mediolitoralu je određeno 45 svojti, a u infralitoralu oko 200 svojti bentoski alga. Naselja su rodo­va Cystoseira, Fucus i Sargassum na zapadnoj obali Istre u stalnoj regresiji radi onečišćenja mora.

       Analiza vertikalne i horizontalne raspostranjenosti makrozoobentoskih vrsta je pokazala da su razlike u priobalnoj i otvorenoj zoni znatno manje nego u odnosu na floristički sastav. Kvalitativna građa i kvantitativni odnosi između zoobentoskih naselja su na obim zonama jako različita, osobito u odnosu na različitosti mehaničkog sastava morskog dna. Čvrsta dna imaju više vrsta i biomasu, pogotovo jer obuhvaćaju značajne količine jestivog zoobentosa (bodljikaši, žarnjaci i spužve). Utvrđeno je da skupina člankonožaca znatno prevladava kvalitativno i kvanti­tativno uglavnom na muljevitim dnima, dok na pješčanim dnima prevladavaju vrste iz skupina mekušaca i bodljikaša.

        Ihtiološka su naselja vrlo dobro razvijena na pomičnim dnima koja uključuju polja IVANA i IKA. Potvrđeno je da ona sadrže dosta visoke ukupne količine zoobentoskih vrsta (47 950 t), od čega na jestivi dio otpada 6 680 t, a na nejestivi 41 237 t. Glede ribarstva i gospodarstva ta opsež­na područja predstavljaju radi raznolikosti i obilnosti jestivih zaliha, značajan dio ribarskih dna Jadranskog mora.