Neka opažanja o raspodjeli “maerl”-a u sjevernom Jadranu

Sažetak

      Ovaj je rad dio opširnijeg istraživanja promjena u fitocenozama najvećih dubina Jadranskog mora.

      Područje obilježavaju organogenetske stijene koje se izdižu sa pjeskovitog dna kao i prilično jake dubinske struje koje razjašnjavaju prisutnost prilagođenih vrsta kao: Lithophylum racemus (Lamarck) Foslie, Lithothamnion coralloides Crouan et Crouan, Phymatiolithon calcareum Pallas, Spongites (Lithothamnion) fruticulosa (Kuetzing) Foslie and Lithothamnion valens Foslie. Ove su vrste trajne vapnenačke strukture koje su dio sedimenta. Stoga je bilo neophodno razlučiti koje su vrste alga nađene žive a koje uginule kada se radila karta facijesa.

       Područje izmedju Grada i Venecije istraživano je na 15 postaja od kojih je svaka postaja uzorkovana grabilom pet puta. Kako bismo shvatili kako okoliš djeluje na raspodjelu “maerl”-a obav­ljena je identifikacija vrsta, uzorci su podijeljeni prema boji - vitalnosti te na kraju osušeni i izvagani. Podaci su analizirani pomoću metode multivarijacije.

       Rezultati pokazuju trendove slične onima opisanim u prethodnim radovima budući da obrađeni podaci ukazuju na gradijent abundancije koji se proteže od Grada do Venecije i drugi u smjeru od obale prema pučini u području Venecije. Prisutnost ovih gradijenata potvrđuje i veća obimnost algi u blizini Venecije.