Utjecaj hidrografskih faktora na mogućnosti uzgoja Mediteranske dagnje (Mytilus galloprovincialis, Lamarck) u estuariju Rijeke dubrovačke

Sažetak

      Estuarij Rijeke dubrovačke spominje se u prošlosti kao poznato ribolovno područje, a Valli i sur. (1898) ga navode kao uzgajalište riba i školjaka. U cilju ispitivanja mogućnosti revitalizacije uzgoja školjkaša na ovom području, tijekom 1984/85. god. provedena su istraživanja nekih faza životnog ciklusa mediteranske dagnje (Mytilus galloprovincialis, Lmk.).

      U radu se iznose rezultati istraživanja hidrografskih faktora (temperatura, salinitet, kisik, pH i prozirnost) i njihov utjecaj na vrijeme i intenzitet prihvata mlađi po dubinama, te rast, mortalitet i indeks kondicije odraslih dagnji.

      Dagnje veličine 30-50 mm, u pletenicama i kašetama, postavljene su na stupove nosače vezo­va marine u gornjem dijelu estuarija Rijeke dubrovačke.

      Jak utjecaj izvora Rijeke dubrovačke karakterizira cijeli estuarij. Slatka voda uzrokuje manju amplitudu kolebanja temperature tijekom godine od one karakteristične za priobalne vode Jadrana, dok su godišnja kolebanja saliniteta značajno izražena u površinskom sloju do 2 m dubine.

      Prihvat mlađi dagnje izražen je tijekom proljeća s maksimumom od 1406 jedinki na 100 cm² kolektora na 1 m dubine, što ovaj lokalitet ubraja među područja s najvišim intenzitetom obnavlja­nja populacija dagnji na jadranskoj obali.

      Rast dagnji je ubrzan u toplijem dijelu godine i povećava se s dubinom vodenog stupca. Maksimum dnevnog prirasta od 0.28 mm zabilježen je na 3 m dubine, što je vjerojatno posljedica veće količine planktonske hrane u tom sloju vode. Dagnje na ovoj dubini dosegle su tržišnu veličinu (x̅=61.8 mm) u roku od četiri mjeseca od početka pokusa, dok je onima u površinskom sloju (1 m dubine) za to bilo potrebno skoro dvostruko više vremena.

       Vrijednosti indeksa kondicije pokusnih školjkaša podudaraju se s varijacijama temperature, s maksimumima u najtoplijem dijelu godine, a izračunate vrijednosti su znatno više od vrijednosti dobivenih na drugim lokalitetima na jadranskoj obali.

       Analiza dobivenih rezultata o preživljavanju dagnji pokazuje relativno zanemariv mortalitet (8.00% na 1 m, odnosno 13.33% na 3 m dubine) pokusnih školjkaša u istraživanom periodu.