Resursi algi u zagađenim područjima sjevernog Jadrana (okolica Pirana)

Sažetak

1. Resursi algi u zagađenim područjima sjevernog Jadrana prikazani su kroz vlažnu težinu (biomasu) i karakterističnim primjerima zonacije. Vodilo se računa naročito o vodećim asocijacijama algi na lokalitetima izloženim utjecaju otpadnih voda.

2. Uslijed djelovanja jakog zagađenja fukoidna naselja smanjena su ili odsutna, a njihova je biomasa opala. Eulitoralna fukoidna vrsta Fucus virsoides bila je uglavnom odsutna i zamijenjena drugim efemernim sezonskim vrstama. Sublitoralne sastojine Cystoseira reducirane su i isprekidane ili nadomještene naseljima algi Dictyota dichotoma, Halopteris scoparia, Halopythis incurvus i Padina pavonica. Tijekom proljeća naselja vrsta Ulva rigida i Scytosiphon lomentaria bila su vrlo obimna na zagađenim lokalitetima.

3. Vlažna težina algi u istraživanom području kretala se od 40 do 6000 g    m^-2. Sezonski maksimum biomase u eulitoralu i na dubini od 1 m zabilježen je u rano proljeće, a na 3 i 7 m dubine u lipnju. Maksimum biomase nije se uvijek vremenski podudarao s najvećom florističkom raznolikošću.

4. Broj vrsta na različitim dubinama prikazan je uzduž nekih karakterističnih transekata sa glavnim pojasevima alga.

5. Istraživan je kemijski sastav nekih vrsta, kao sadržaj proteina i askorbinske kiseline. Izneseni su i podaci o sadržaju alginske kiseline.

6. Dane su i neke sugestije o mogućnosti korištenja pojedinih vrsta u ljudskoj i životinjskoj prehrani, a naznačene su i najpovoljnije sezone i lokaliteti za sakupljanje sirovog materijala.