Obraštaj Plominske luke
Sažetak
Obraštaj kao povoljan bioindikator kvalitete sredine bio je uključen u jednogodišnja istraživanja zajedno sa radiološkim, toksikološkim, biocenološkim i fizikalno-kemijskim studijama dosta atraktive plominske luke, obzirom na relativno specifične prirodne i antropogene utjecaje (geomorfološka raznolikost terena, ulijevanje rijeke Boljunčice, aktivnost rudnika ugljena "Raša", termoelektrana, itd.) na morski ekosistem.
U zaljevu su testirane dvije postaje i to u unutrašnjem plitkom dijelu skoro neposredno iznad muljevitog dna (1.5 m) na udaljenosti od ušća rijeke Boljunčice (postaja 1). Druga se postaja nalazila skoro u sredini zaljeva iznad 22 m dubine, oko 1.5 km od ušća rijeke Boljunčice koja doprinosi donosu sedimenta, produkata tehnološkog procesa rudnika ugljena "Raša" i termoelektrane.
Taksonomski sastav obraštajnih zajednica bio je dosta homogen na obje postaje na što je utjecala velika sedimentacija sestona, posebno na postaji 1 na 1.5 m dubine, uglavnom zbog neposrednog utjecaja muljevitog dna. Kod te su postaje prevladavali organizmi tipični za lučke vode, tj. organizmi koji toleriraju urbano-industrijsko zagađenje pretežno organskog porijekla (Cryptosula pallasiana, balanidi) i niži salinitet (Cyanophyta, Enteromorpha intestinalis, Ectocarpus siliculosus, Balanus amphitrite, B. eburneus, B. improvisus). Međutim, na postaji 2 na 10 m dubine dominirali su organizmi koji preferiraju čistije vode (Hydrozoa) euribatnog karaktera (Anomia ephippium, Pomatoceros triqueter). Na površini i 1.5 m dubine u obraštaju je apsolutno prevladavala dagnja Mytilus galloprovincialis, koja zbog eurivalentnih adaptivnih svojstava nije bioindikator sredine. Međutim, posebno je prihvat dagnje značajan, budući da je utjecala na enormnu težinu (19406,9 g/m2) koja je ikada zabilježena na istočnoj obali Jadrana, a u rangu je najvećeg intenziteta obrašćivanja širom svijeta.
Razvoj obraštajnog procesa na obje je postaje vodio ka diskretnoj degradaciji koja se manifestirala u smanjenom rastu obrašćivača i dosta ranom mortalitetu (posebno na postaji 1). Na takav proces i posljedice razvoja utjecalo je i znantno nagomilavanje mulja (postaja 1) i velika prostorna kompeticija (postaja 2).
Istovremena toksikološka i radiološka istraživanja u zaljevu pokazala su povišenu radioaktivnost i povećanu koncentraciju nekih teških metala u organizmima i sedimentu u užem dijelu zaljeva. Pretpostavlja se da ove posljedice rada termoelektrane i rudnika za sada nemaju štetnog utjecaja na strukturu i dinamiku obraštajnog procesa, ali svaka daljnja izgradnja (npr. termoelektrane) mogla bi imati većih negativnih posljedica na ekosistem i u širem dijelu zaljeva.
