Raspodjela i proizvodnja bakterioplanktona u srednjem Jadranu
Sažetak
Istraživanja biomase i proizvodnje bakterioplanktona, te studiranje odnosa biomase bakterioplanktona i ukupne mikrobne biomase vršena su mjesečno od januara 1980. do septembra 1982. godine u obalnom (Kaštelanski zaljev) i otvorenom (Stončica) području srednjeg Jadrana.
Biomasa bakterioplanktona na području Kaštelanskog zaljeva kretala se od 24.6 mg C m-3 na području otvorenog mora od 2.18 do 9.88 mg C m-3. Maksimalne vrijednosti biomase bakterioplanktona na području otvorenog mora za oko 2 puta su manje od maksimalnih vrijednosti iznijetih za Kaštelanski zaljev. Još veće razlike utvrđene su za vrijednosti ukupne mikrobne biomase koje su se u Kaštelanskom zaljevu kretale od 26.5 do 246.6 mg C m-3, na području otvorenog mora od 13.8 do 32.62 mg C m-3.
Učešće biomase bakterioplanktona u ukupnoj mikrobnoj biomasi je značajno. U Kaštelanskom zaljevu iznosi u prosjeku 14.7%, na području otvorenog mora dvostruko više (26.3%). Proizlazi da bakterioplankton ima značajniju ulogu u obogaćivanju sredine organskim ugljikom na području otvorenog mora koje je oligotrofno područje nego u Kaštelanskom zaljevu gdje su ostali članovi lanca ishrane zastupljeni većim brojem.
Najveća aktivnost bakterioplanktona s obzirom na brzinu promjena biomase i na veličinu dnevnog prirasta biomase utvrđena je u ljetnom periodu na oba istraživana područja. Međutim Kaštelanski zaljev se po vrijednostima za proizvodnju bakterioplanktona može svrstati u vrlo produktivno područje s vrijednostima koje su znatno veće nego na području otvorenog mora.
Naime, u Kaštelanskom zaljevu vrijednosti za proizvodnju bakterioplanktona su se kretale u prosjeku od 1.41 do 59.17 mg C m-3 dan-1, na Stončici od 1.3 do 12.75 mg C m-3 dan-1. Treba naglasiti da se visoke vrijednosti za proizvodnju bakterioplanktona u Kaštelanskom zaljevu zadržavaju kroz duži vremenski period (od srpnja do listopada).
