Sezonske fluktuacije mezozooplanktona Malostonskog zaljeva

Sažetak

       Istraživanje mezozooplanktona Malostonskog zaljeva temelji se na 29 terenskih izlazaka na postajama Usko i Bistrina od travnja 1983. do travnja 1984. godine. Uzorci su uzimani danju pri najjačem osvjetljenju i noću mre­žom finoće tkanja 250 µm, horizontalnim potezima od pet metara dubine do površine. Rezultati su kvantificirani brojem jedinki u m³.

       Visoke vrijednosti mezozooplanktona su u većem dijelu godine, a maksi­mum od 13 345 ind. m^-3 početkom travnja na postaju Usko, dok je u Bistrini polovinom travnja nađeno 8239 ind. m^-3. Razlike između dnevno-noćnih lovina su značajne. Više vrijednosti su najčešće zabilježene u noćnim lovinama, što je osobito naglašeno na plićoj postaji Bistrina.

        Hidromeduze su stalno prisutne u istraživanom području s većim količinama na obje postaje. Tokom ljeta i jeseni značajni udio u ukupnoj količini  mezozooplanktona imaju kladocere, prvenstveno zbog visokih vrijednosti vrste Penilia avirostris. Utvrđene su velike dnevno-noćne razlike u gustoći. Njihov udio na postaji Usko veći je danju, dok su u Bistrini bogatije zastupljene u noćnim lovinama. Izrazito dominantna skupina  kroz cijelu godinu su kopepodi. Dnevno-noćne razlike su jasno izražene. Najbrojnija vrsta je Acartia clausi, za koju su utvrđene najveće promjene dnevno-noćne gustoće. Godišnje promjene kvantiteta apendikularija ovise o brojnosti samo tri vrste. Dnevno-noćne razlike izrazite su samo u ljetno-jesenskom razdoblju, kada je ova skupina prisutna u većim količinama.

       S obzirom na velike dnevno-noćne razlike u gustoći lovina, smatramo da su u obalnim plitkim područjima noćni uzorci reprezentativniji za ukupni mrežni zooplankton. Ujedno, uz detaljno istraživanje režima strujanja vodenih masa, u budućim istraživanjima potrebno je posvetiti posebnu pažnju razlikama u prostornoj mikrodistribuciji zooplanktona dovodeći to u vezu s ishranom ekonomski važnih predatora u Malostonskorn zaljevu.