Utjecaj fitoplanktona na rast bakterija u eksperimentalnim uvjetima

Sažetak

      U radu je ispitivan utjecaj fitoplanktonskih vrsta (Tetraselmis suecica, Dunaliella tertiolecta, Phaeodactylum tricornutum) na rast bakterijskih sojeva (Vibrio, Flavobacterium, Moraxella, Pseudomonas, Alcaligenes, Aeromonas, Acitenobacter) u mješovitim kulturama, pri promjeni različitih ekoloških faktora okoline (temperatura, salinitet, intenzitet svjetlosti, obogaćivanje medija kvaščevim ekstraktom, glukozom i vitaminima B₁ i B₁₂).

       Također je ispitivan rast bakterija u živoj i mrtvoj kulturi, te filtratu kulture alga, kao i utjecaj fitoplanktona na rast bakterija u ovisnosti o fazi rasta u kojoj se nalazila populacija alga.

        Alge T. suecica i D. teritolecta inhibirale su rast svih ispitivanih bakterija. Alga P. tricornutum je stimulirala rast bakterija Flavobacterium sp. a inhibirala sve ostale bakterije.

        Povećanje temperature imalo je za posljedicu i povećanje stupnja inhibicije rasta bakterija. Tako je kod sve tri ispitivane alge zapažena najveća inhibicija bakterijskog rasta pri temperaturi od 25°C, da bi kod 21 °C inhibicija bila nešto manja, a kod 17°C najmanja.

        Povećani intenzitet svjetlosti također je uvjetovao povećanje stupnja inhibicije bakterijskog rasta od strane svih triju ispitivanih alga. Tako je stupanj inhibicije bio najveći kod intenziteta svjetlosti od 4000 Lx, nešto manji kod 2000 Lx, a najmanji kod 800 Lx.

        Najveći stupanj inhibicije alga. T. suecica pokazala je kod saliniteta od 25‰, dok je kod saliniteta od 15‰ i 35‰ inhibicija bakterijskog rasta bila slabija. Alge D. tertiolecta i P. tricornutum su najjače inhibirale rast bakterija kod saliniteta od 35‰, dok pri nižim salinitetima (25‰ i 15‰) stupanj inhibicije opada.

       Dodatak kvaščevog ekstrakta u medij imao je za posljedicu bolji rast bakterija u mješovitim kulturama s fitoplanktonom nego u kontroli.

       Dodavanjem glukoze, te vitamina B1 i B12 u medij, stupanj inhibicije bakterijskog rasta od strane alga se povećao. Tako je stupanj ihibicije bio veći kod koncentracije glukoze od 500 mg/l, a u oba slučaja inhibicija je bila jače izražena nego kada u mediju nije bilo glukoze. Također je najveći stupanj inhibicije bakterijskog rasta ustanovljen kod koncentracija od 10 µg/ml vita­mina B1 i 0,1 µg/ml vitamina B12, nego kod dviju drugih koncentracija koje su bile za jedan odnosno dva reda veličine niže.

       Filtrat kulture alge manje je inhibirao rast bakterija od žive kulture, dok ubijene stanice alga djeluju stimulativno na rast bakterija. Inhibicijski od­nosno stimulativni utjecaj alge na bakterijski rast bio je najjači kroz ekspo­nencijalnu fazu rasta alge, dok je kroz lag fazu bio znatno manji. U stacioni­ranoj fazi kultura alge stimulativno je djelovala na bakterijski rast.