Biološki efekti hidroklimatskih promjena u srednjem Jadranu
Sažetak
Na osnovu analize hidroklimatskih promjena u srednjem Jadranu (Jabu- čkoj kotlini) i ulova srdele na istočnoj obali Jadrana (Slika 9), mogli bismo izvesti preliminarni zaključak da postoji uska povezanost između klimatsko- hidrografskih promjena i dugoročnih fluktuacija u lovinama srdele. Odgovarajuće klimatske promjene cikličkog karaktera, praćene prodorom hladnog i suhog polarnog zraka u istočni Mediteran i u Jadran, su se pokazale kao dobar indikator prevalentnih ekoloških uvjeta, karakterističnih za pojavljivanje srdele u Jadranu. Odatle i tvrdnja autora da su bolji ulovi adultne srdele pojavom ingresija, kao i bolje nadživljavanje larvalnih i juvenilnih stadija nakon mriještenja, odnosno boljeg ulova istih u momentu njihove prve dostupnosti komercijalnom lovu, posljedica boljih bioloških uvjeta u tim periodima. Takvu jednu pojavu na istočnoj obali Jadrana imali smo nakon veoma hladne zime 1962/63.
Sličan trend ulova srdele, kao i ostalih vrsta pelagične ribe u Jadranu, pokazuju i recentne promjene stock-a u Sjevernom moru. Istovjetnost pojava bi ukazivala i na eventualne zajedničke potencijalne uzroke. Zato nije nimalo iznenađujuće ako postoje izvjesne međusobno povezane biološke pojave između raznih, iako distanciranih regiona, u sjevernoj hemisferi.
Te ne tako rijetke pojave su najvjerojatnije povezane odgovarajućim zajedničkim klimatskim događajima, čiji efekti na riblja naselja, a naročito na njihovo regrutiranje koncidiraju u izvjesnoj mjeri.
